Nastavak politike niskih kamata u eurozoni
Evropska centralna banka (ECB) saopštila je u četvrtak da će zadržati svoju monetarnu politiku nepromijenjenom, kao što se očekivalo. U saopštenju ECB ne pominje se trenutni skok inflacije, iako se predviđa da će novi podaci u petak pokazati da se inflacija u eurozoni približava nivo od četiri odsto.
„Upravni savjet nastavlja da ocenjuje da se povoljni uslovi finansiranja mogu održati uz umjereno niži tempo neto kupovine sredstava u okviru programa pandemijske hitne kupovine (PEPP) nego u drugom i trećem kvartalu ove godine“, saopštila je ECB, prenosi Politico. Prošlog mjeseca, ECB je prvi put objavila da planira umjereno smanjenje otkupa obveznica.
U saopštenju se dodaje da će sve druge mjere politike, uključujući kamatne stope, ostati nepromijenjene. Odluka nije iznenađujuća u svijetlu septembarske izjave predsjednice ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) da će Upravni savjet odlučiti o budućnosti kriznog programa kupovine centralne banke na sastanku u decembru. Kamatne stope ECB ostaju do daljeg na istom nivou. Kamata na depozite je minus 0,5 odsto, kamata na glavne operacije refinansiranja je nula odsto, a na pozajmice 0,25 procenata.
Predsjednica ECB navela je u obraćanju javnosti nakon sastanka u četvrtak da ekonomija eurozone nastavlja da se snažno oporavlja, iako je zamah donekle ublažen. „Potrošači i dalje imaju samopouzdanje i njihova potrošnja ostaje jaka. Ali nedostatak materijala, opreme i radne snage koči proizvodnju u nekim sektorima“, rekla je Lagard, prenosi Yahoo Finance.
Ona je dodala da inflacija raste, prije svega zbog rasta cijena energije, ali i zbog toga što oporavak tražnje nadmašuje ograničenu ponudu. „Predviđamo dalji rast inflacije u bliskoj budućnosti, ali zatim pad u toku sljedeće godine. Tržišne kamatne stope su porasle od našeg posljednjeg sastanka početkom septembra. Međutim, ukupni uslovi finansiranja za sada ostaju povoljni za preduzeća, domaćinstva i javni sektor“, istakla je predsjednica ECB.
Prema njenim rečima zadržan je nivo ključnih kamatnih stopa ECB, kao i da se povoljni uslovi finansiranja finansiranja mogu održati uz umjereno niži tempo neto kupovine sredstava u okviru programa hitne kupovine u uslovima pandemije (PEPP) nego u drugom i trećem kvartalu ove godine.
Lagard je ocenila da je pritisak pandemije na ekonomiju vidno oslabio, a da su ograničenja ukinuta kao rezultat uspješnih zdravstvenih mera i velikog broja ljudi koji su sada vakcinisani. „Ovo podržava potrošnju potrošača, posebno na zabavu, restorane, putovanja i prevoz. Ali veće cijene energije mogu smanjiti kupovnu moć u narednim mjesecima“, istakla je ona prenosi Biznis.rs.
„Vremena isporuke su se znatno produžila, a troškovi transporta i cijene energije su porasli. Ova ograničenja zamagljuju izglede za naredne kvartale. Tržište rada nastavlja da se poboljšava. Nezaposlenost je opala, a broj ljudi u šemama za zadržavanje posla značajno je opao u odnosu na vrhunac prošle godine. Ovo podržava izglede za veće prihode i povećanu potrošnju. Ipak, broj ljudi zaposlenih radni sati u privredi ostaju ispod nivoa pre pandemije. Inflacija je u septembru porasla na 3,4 odsto. Očekujemo da će ove godine porasti još više, ali dok će trenutna faza veće inflacije trajati duže nego što se prvobitno očekivalo. Prognoza je da će inflacija opasti tokom sljedeće godine. Porast inflacije u velikoj mjeri odražava kombinaciju tri faktora, cijene energije – posebno nafte, gasa i struje. Drugo, cijene takođe rastu jer oporavak tražnje u vezi sa ponovnim otvaranjem privrede nadmašuje ponudu. I na kraju, bazni efekti u vezi sa okončanjem smanjenja PDV u Nemačkoj i dalje doprinose većoj inflaciji.Očekujemo da će uticaj sva tri faktora popustiti tokom 2022. godine“, ocijenila je predsjednica ECB.
