Azijska tržišta: Indeksi pali, strah od većih kamata i inflacije u SAD-u

Na azijskim su berzama u petak cijene dionica pale, a tamošnje valute oslabile jer se ulagači plaše da će veće kamate i inflacija u SAD-u za predsjedničkog mandata Donalda Trumpa izazvati odliv kapitala iz regije.

Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks oko 7,30 sati bio u plusu oko 0,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle 0,4, a u Šangaju 0,8 posto. Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i na ostalim azijskim tržištima pali su, pak, između 0,7 i 2,9 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 7,30 sati bio u minusu 1,4 posto.

Azijske ulagače nije impresionirao jučerašnji skok Dow Jones indeksa na Wall Streetu na najviši nivo u istoriji, što se najviše zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica banaka jer je Trump u predizbornoj kampanji najavio labavljenje restrikcija za banke.

S druge strane, Nasdaq indeks juče je pao zbog oštrog pada cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Apple i Amazon jer bi, kažu analitičari, Trumpova stroga imigracijska politika mogla zaustaviti dolazak talenata iz svijeta u Silicijsku dolinu.

“Tržišta se usmjeravaju prema najavljenim Trumpovim politikama jer smatraju da će će vjerojatno pokušati zaštititi američko gospodarstvo, posebno tzv. ‘staru’ ekonomiju. To objašnjava zašto je jučee Dow Jones porastao, a Nasdaq indeks pao”, kaže Koichi Yoshikawa, direktor u Standard Chartered Bank.

Loše na tržišta utiče i pad cijena nafte jer je ponuda i dalje veća od potražnje. Na američkom je tržištu barel jutros pojeftinio 0,6 posto, na 44,41 dolar

Azijski ulagači su na oprezu i zbog rasta prinosa na američke obveznice. Tako su prinosi na 10-godišnje američke zapise porasli na 2,15 posto, najvišu razinu u 10 mjeseci.

Od kada je Trump pobijedio na izborima, ti su prinosi porasli za 0,3 postotna boda jer bi njegove najavljene politike – od protekcionizma i ulaganja u infrastrukturu do povećane fiskalne potrošnje i smanjenja poreza – mogle postaknuti inflaciju.

“Trump je najavio fiskalnu politiku koja će u deset godina povećati deficit za hiljade milijardi dolara i ako SAD uvede 20 postotne carine na uvozne proizvode iz Kine, to bi moglo postaknuti inflaciju za cijeli postotni bod”, kaže Tomoaki Shishido, analitičar u tvrtki Nomura Securities.

Kako su se tržišta stabilizovala nakon pobjede Trumpa na izborima, analitičari očekuju da će američka središnja banka u decembru povećati ključne kamatne stope. Uz to, ako u SAD-u ojača inflacija, što se očekuje za Trumpova mandata, Fed bi mogao ubrzati trend povećanja kamata, kažu analitičari.

Zajedno s rastom prinosa na američke obveznice, podržava rast kursa dolara na valutnim tržištima. Tako je jutros dosegnuo 106,95 jena, najviši nivo od kraja jula, dok je juče u ovo doba iznosio 105,33 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra skliznula na 1,0910 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,0940 dolara.

Pod velikim su pritiskom, pak, valute zemalja u razvoju jer se ulagači plaše da bi zbog rasta prinosa na američku imovinu mogao uslijediti odljev kapitala iz tih zemalja u SAD. Zbog toga je kurs indonezijske rupije prema dolaru jutros potonuo 2,5 posto, skliznuvši na najnižu razinu u četiri i po mjeseca. Cijena južnokorejskog wona također je zaronila na najniži nivo u više od četiri mjeseca. U fokusu ulagača već je danima i meksička valuta. Od kada je Trump izabran za predsjednika, kurs meksičkog pezosa pao je prema dolaru 7,5 posto, pa se kreće oko najnižih nivoa u istoriji.

Posljedica je to strahovanja ulagača da bi trgovinska politika kakvu je najavio Trump znatno naštetila meksičkoj privredi koja uveliko zavisi o izvozu u SAD. Trump je u predizbornoj kampanji najavljivao nove pregovore o postojećim trgovinskim sporazumima, kao i povećanje carina na proizvode iz nekih zemalja, poput Meksika i Kine, što bi moglo izazvati globalni trgovinski rat.

Sve to loše utiče na mnoge zemlje svijeta, pa je juče, primjerice, kurs brazilskog reala prema dolaru skliznuo 5 posto, na najnižu razinu u više od četiri mjeseca, dok je tamošnji berzovni indeks Bovespa potonuo 3,3 posto. (SEEbiz)