Apsurdne prognoze o skoku cijene nafte na 150 dolara do 2025.

Kako navode, nezahvalno je davati tako dugoročna predviđanja.

U Moskvi šaljivo kažu da je lakše dati prognozu na 50 godina, jer u tom slučaju niko neće postaviti pitanje da li si pogodio ili ne, piše Sputnjik.

Prognozu o tako rapidnom skoku cijena nafte dali su američki eksperti za “Vol strit žurnal”, navodeći da smanjenje investicija u proizvodnji nafte može imati snažan uticaj na naftno tržište, što će dovesti do većih cijena nafte.

Međutim, generalni direktor ruskog Nacionalnog fonda za energetsku bezbjednost Konstantin Simonov takođe smatra da se takvim prognozama ne treba vjerovati i da se takvi članci prave samo da bi se podigla prašina.

“Trenutno prognoza ima na pretek. Mogu se čuti procjene da će nafta koštati i dva i 150 dolara. Sada je vrijeme da se sve te prognoze odbace, jer nisu napravljene da nam daju smjernice za budućnost, nego da bi podigle prašinu i privukle pažnju. Najbolji način da se privuče pažnja je da se daju apsurdne prognoze”, kaže Simonov za Sputnjik.

On se ne slaže sa mišljenjem američkih stručnjaka da će manjak investicija u naftnu industriju uticati na proizvodnju.

“Ideje o tome da nafte uskoro neće biti i da nema dovoljno resursa otišle su u prošlost. Još prije deset godina su nam govorili da će uskoro biti proizvedena posljednja kap nafte, a sada se ispostavilo da postoje ogromne rezerve ‘crnog zlata’… Stoga, reći da će se zbog nedovoljnog investiranja čovječanstvo suočiti sa nemogućnošću proizvodnje nafte je naivno gledište. A to potvrđuje i američka naftna industrija – čim cijena poraste u Americi se odmah obnavlja proizvodnja. To znači da novac odmah teče tamo gdje se pojavljuje mogućnost proizvodnje”, kaže Simonov.

Cijena nafte od 40 do 50 dolara za barel

Dok jedni prognoziraju nagli skok cijena nafte na 150 dolara po barelu do 2025. godine zbog smanjenja investicija u industriju koja je navodno prestala da bude profitabilna, što će, prema njihovoj procjeni, na kraju dovesti do nedostatka finansijskih sredstava za održavanje starih naftnih polja i pronalazak novih, kao i do nestašice sirovina na tržištu, drugi smatraju da je pandemija virusa korona imala ogroman uticaj na tržište, otvarajući vrata eri jeftine nafte, pada potražnje i prelaska na potrošnju energije iz obnovljivih izvora.

Međutim, Simonov podsjeća da se o deficitu nafte već dugo govori, ali da takve tvrdnje nisu opravdane, niti potvrđene.

“O tome je bilo riječi i 2014. godine, kada je cijena u početku bila 100 dolara za barel, a potom je došlo do naglog pada. Tada su se mogle čuti slične prognoze — navodno, doći će do povlačenja investicija iz naftne industrije, a za pet godina suočićemo se sa nemogućnošću proizvodnje nafte u istim količinama. Međutim, prošlo je šest godina od tada i danas govorimo o činjenici da u svijetu postoji prevelika proizvodnja nafte, skladišta su puna… Zbog toga, ne treba misliti da će investicije nestati, a zajedno sa njima i proizvodnja i da će cijene porasti do nebesa. Moramo se pripremiti za realan period cijena, koje će biti u opsegu od 40 do 50 dolara po barelu”, zaključio je Simonov.

Cijene nafte i perspektive za razvoj globalnog tržišta nafte izazivaju burne polemike među analitičarima.

Međutim, veliki broj ruskih stručnjaka prognozira da će se cijena nafte tokom ove godine kretati u rasponu od 40 do 50 dolara, a da bi u naredne dvije godine mogla da poraste i na 70 dolara za barel.

Analitičari su saglasni u jednome — da se svaka kriza završava oporavkom i stoga i ekonomska kriza dovodi do ekonomskog rasta.