Novi problemi za kralja brze mode
Kompanija H&M suočava se sa novim nizom kritika zbog brze proizvodnje i brzo potrošivih artikala.
Takozvano sramoćenje potrošača koje je pokrenula mlada aktivistkinja Greta Tunberg, početno se odnosilo na putovanje avionom, a proširilo se i na druge industrije, a jedna od njih je upravo modna.
Karl Johan Person, izvršni direktor švedskog modnog giganta je, kako piše Blumberg, zabrinut što pokret promoviše zabrane određenih vrsta ponašanja, kao što su putovanje avionom i velika potrošnja novca.
„Pokret će možda imati mali uticaj na zaštitu životne okoline, ali će imati užasne posljedice po društvo“, rekao je Person, koji je jedna od ključnih figura u modnoj industriji vrijednoj 2,5 biliona dolara.
Kompanija je u posljednje vrijeme često bila pod paljbom kritika zbog zagađenja i prava radnika u zemljama u razvoju u kojima se odjeća uglavnom proizvodi.
Prema mišljenju Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda, problem je u tome što današnji potrošači žive u dobu brze mode koja je uzrok krize životne sredine i društvene krize. Industrija proizvodnje odjeće odgovorna je za deset odsto globalne emisije štetnih gasova i troši više energije nego što se potroši letom avionom i putovanjem brodom zajedno.
„Jeftina moda podstiče potrošače da kupuju više i češće i da bacaju proizvode koji su još uvijek upotrebljivi, ali nova generacija kupaca želi artikle brendova koji pomažu u spašavanju i očuvanju životne sredine“, pojasnio je Čarls Alen, Blumbergov analitičar maloprodaje.
Švedski modni gigant procijenio je kako se 70 odsto uticaja modne industrije na životnu sredinu dogodi u procesu proizvodnje i da će do 2040. H&M biti „klimatski pozitivan“, odnosno da će smanjiti proizovodnju emisije štetnih gasova.
„Moramo smanjiti uticaj na životnu sredinu, ali moramo i da nastavimo s otvaranjem radnih mjesta, razvijanjem zdravstvenog osiguranja i svime ostalim što dolazi s ekonomskim rastom“ smatra Person i naglašava kako je njegova kompanija „najveći svjetski korisnik organskog i recikliranog pamuka“, a počeli su i eksperimente s proizvodnjom odjeće od nekonvencionalnih tkanina koje je lakše reciklirati, poput starih ribarskih mreža i kore citrusa.
