Italijanska ekonomija će sve više kaskati za ostatkom eurozone

Italija će sve više zaostajati za ostalim ekonomijama eurozone ukoliko se njeni slabi izgledi za rastom drastično ne poboljšaju, upozorili su iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF)

Treća ekonomija eurozone stagnira u posljednjih 15 godina, a u prošle tri bilježila je umjeren oporavak nakon rekordne recesije s dvostrukim dnom, konstatuju analitičari MMF-a. Upozoravaju, ipak, na kontinuirano prigušenu zaposlenost i tempo rasta.

– Prema scenariju umjerenog rasta, realni dohodak po stanovniku vratiće se na pretkrizne nivoe tek kroz nekoliko godina a Italija će se dodatno udaljiti od ekonomija svoga ranga u eurozoni – napominju MMF-ovi analitičari nakon analize stanja u italijanskoj ekonomiji.

Ističu da se “Italiji otvara povoljna ali i vremenski ograničena mogućnost za hitno sprovođenje reformi”, pri čemu među prioritetima izdvajaju ažuriranje mehanizama određivanja plata, otklanjanje problema loših kredita u bankama i očuvanje budžetske discipline, uz širenje socijalne zaštite za siromašne.

Proteklih godina Italiji su po ocjenama MMF-ovih analitičara na ruku išle niske cijene nafte, popustljiva monetarna politika Europske centralne banke (ECB) i vladine reforme. Iz MMF-a, ipak, upozoravaju da to možda neće dugo trajati.

Očekuje se da će ECB postupno smanjivati program kupovine državnih obveznica koji je olakšavao Italiji refinansiranje golemog javnog duga. Takođe, nije poznato hoće li zemlja imati stabilnu vladu nakon opštih izbora koji bi se trebali održati početkom iduće godine.

Do 2005. godine, prema podacima Eurostata, italijanski BDP po stanovniku je bio iznad prosjeka eurozone, ali prošle godine s 25.900 eura po stanovniku bio je za 12,5 posto niži od prosjeka i čak za četvrtinu niži nego u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji eurozone.