Njemačka jeste ekonomska sila, ali polovina infrastrukture traži obnovu

Oni koji ne žive u Njemačkoj najčešće najjaču ekonomiju Evrope zamišljaju kao zemlju u kojoj je sve čisto, efikasno i funkcioniše tačno u sekund i bez ikakvih problema

Gledajući iz perspektive Balkana, to je dobrim dijelom i tačno, ali uzimajući u obzir da trenutno u Njemačkoj 46 odsto mostova, 41 odsto ulica i 20 odsto auto-puteva zahtijeva popravku, to je daleko od standarda koji bi se podrazumjevao za jednu od industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta.

Zbog toga i ne čudi što je pitanje obnove njemačke infrastrukture postalo jedno od glavnih predizbornih tema oko kojih se spore njemačka kancelarka Angela Merkel i njen glavni protivkandidat Martin Šulc.

Predstavljajući svoj plan od deset tačaka za „modernu Njemačku”, šef socijaldemokrata (SPD) je rekao da Berlin „mora da iskoristi svoj novac kako bi poboljšao infrastrukturu, u skladu sa obavezujućim pravilima” koji se tiču zaduživanja.

„Njemačka može da uradi mnogo više”, rekao je Šulc, pozvavši njemačku vladu da se obaveže da će višak u budžetu uložiti u infrastrukturu, to jest puteve, mostove, željeznicu, škole i brže internet veze. „Postoje oni koji čekaju tu budućnost. Mi želimo da oblikujemo tu budućnost.”

Nekadašnji predsjednik Evropskog parlamenta je istakao da on ne poziva na odustajanje od „kočnice za zaduživanje”, što je na zahtjev Merkelove 2009. ugrađeno u njemački ustav, pa sada postoje pravna ograničenja za deficite u saveznom i pokrajinskim budžetima.

„Država ne smije da pravi nelegalno visoke deficite, i to je ispravno”, rekao je kandidat SPD-a za kancelara, dodajući da država ipak mora da koristi novac za unapređenje infrastrukture, te da je to povećanje ulaganja pitanje „međugeneracijske pravde”.

Pod ministrom finansija Volfgangom Šojbleom, Njemačka je proteklih godina znatno smanjila svoje dugove, ali se i suočila sa kritikama Međunarodnog monetarnog fonda, SAD i članica Evropske unije da viškove u svojoj kasi nedovoljno ulaže u javnu potrošnju. Šulc je inače Merkelovu optužio i da daje „prazna obećanja” o ekonomskoj i političkoj budućnosti Njemačke.

Demohrišćanska kancelarka je odbacila optužbe da zanemaruje njemačku infrastrukturu, istakavši u intervjuu za prvi kanal njemačkog javnog servisa ARD da su investicije već povećane, ali da u nekim dijelovima Njemačke postoje prepreke kad je riječ o kapacitetima i planovima za trošenje novca.

„Trenutno ne možemo da potrošimo novac koji imamo”, rekla je ona za ARD, ukazavši na prepreke koje postoje kad je riječ o planovima i kapacitetima građevinske industrije, ali i pokrajinskih vlasti.

Osim već izdvojenih milijardi eura za ulaganja u škole, vrtiće bolnice i izgradnju stanova, Merkelova je istakla da je savezna vlada u srednjoročnim budžetskim planovima stavila na stranu dodatan novac za investicije.