Svjetska ekonomija u najsporijem rastu još od globalne krize iz 2008.
Svjetska akonomija raste najsporijim tempom u deset godina zbog trgovinskog rata SAD-a i Kine, saopštila je u četvrtak Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), snizivši prognoze za ovu i iduću godinu.
Eknomija će ove godine porasti najslabije od globalne finansijske krize 2008/2009., usporavajući s prošlogodišnjih 3,6 posto, na ovogodišnjih 2,9 posto, procjenjuju u OECD-u. U 2010. rast bi po njima trebao neznatno ubrzati, na tri posto.
Izgledi su se pogoršali od maja kada je OECD za ovu godinu prognozirao 3,2-postotni rast i njegovo ubrzanje u 2020. na 3,4 posto.
“Ono što je izgledalo kao kratkotrajni trgovinski sukob pretvara se u novo dugotrajno stanje u trgovinskim odnosima”, konstatuje u izjavi za Reuters glavni ekonomista OECD-a Laurence Boone.
“Više ne postoji globalni sistem regulacije trgovine – ušli smo u novu eru manje izvjesnih, pretežno bilateralnih i u pojedinim slučajevima asertivnijih trgovinskih odnosa”, dodaje Boone.
Rast trgovine, koja je nakon finansijske krize bila motor globalnog oporavka, kliznuo je iz pozitivnih pet posto 2017. godine u negativnu teritoriju, rekla je Boone.
Trgovinske napetosti uticale su u međuvremenu na poslovno povjerenje, zakočivši rast ulaganja sa četiri posto pred dvije godine na sadašnjih jedan posto.
U međuvremenu su se pojavili i dokazi da trgovinski sukob već uzima danak u američkoj ekonomiji, pogađajući pojedine industrijske proizvode i uzrokujući stečajeve poljoprivrednih ekonomija, naglašava funkcionerka OECD-a.
Najveća svjetska ekonomija ove bi godine prema OECD-ovim procjenama trebalo da poraste 2,4 posto, a iduće godine dva posto. U maju su u OECD-u prognozirali 2,8-postotni rast u ovoj, te 2,3-postotni u idućoj godini.
Kina bi takođe mogla osjetiti posljedice uprkos procijenjenom rastu od 6,1 posto u ovoj godini i 5,7 posto u 2020. godini. Time je OECD snizio majske preocjene za 0,1 odnosno 0,3 postotna boda.
Pritom bi dugotrajnije razdoblje slabljenja domaće potražnje u Kini za oko dva procenta godišnje moglo prouzrokovati značajan domino efekt u globalnoj ekonomiji, upozoravaju u međunarodnoj organizaciji.
Brexit koči Britaniju i eurozonu
Neizvjesnost je ključan faktor i u procesu izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, nepovoljno utičući na izglede za ekonomiju.
U OECD-u procjenjuju da će britanska ekonomija ove godine porasti jedan posto, odnosno 0,9 posto u 2020., ali samo ako glatko napusti EU, uz dogovoreni prelazni period, što trenutno ni u kom slučaju nije izvjesno.
U maju OECD je za Britaniju prognozirao rast od 1,2 posto u ovoj i jedan posto u idućoj godini.
Ako Britanija iziđe iz EU-a bez dogovora, njezino će gospodarstvo biti za dva posto slabije u 2020/2021., čak i ako izlazak bude neproblematičan, s potpuno operativnom infrastrukturom, drže u OECD-u.
Ni eurozona prema tom scenariju neće biti pošteđena prelivanja negativnih efekata, te će njezin BDP biti smanjen za pola procenta tokom 2020/2021.
OECD je snizio prognozu za zonu primjene zajedničke europske valute, uglavnom zbog usporavanja u najvećoj ekonomiji, Njemačkoj, za koju se procjenjuje da je u tehničkoj recesiji.
Privreda eurozone tako bi ove i iduće godine trebalo porasti jedan posto, u odnosu na u maju procijenjeni rast od 1,2, odnosno 1,4 posto.
