Ex Yu – Najzaduženija Hrvatska, pa Slovenija i Srbija

Region

Danas je najzaduženija Hrvatska čiji je spoljni dug oko 44,5 milijarde eura. Slijedi Slovenija sa dugom nešto manjim od oko 43,5 milijardi eura. Zatim Srbija čiji je spoljni dug oko 28,5 milijardi eura, Sjeverna Makedonija duguje 7,8 milijardi eura, Crna Gora oko 7,7 milijardi eura, dok je najmanje zadužena Bosna i Hercegovina čiji spoljni dug iznosi oko 4,2 milijarde eura. Po ovoj analogiji, bivše Yu republike danas duguju oko 136,2 milijarde eura što je po sadašnjem kursu oko 149,5 milijardi dolara. Što je ravno kupovnoj moć oko 55 milijardi dolara iz 1982. godine.

Svakako, treba znati i da je bivša SFRJ bila veoma zadužena (20 milijardi); 1982. tadašnja predsjednica vlade Milka Planinc jedva je uspjela da izbjegne bankrot. Jer je zemlja bila navikla na visoku potrošnju bez usaglašenosti u proizvodnji.

Od 50-ih Jugoslaviji su stizali pokloni, odnosno unilateralni transferi, a kada su oni prestali (preko 2 milijarde dolara godišnje), zahvaljujući petro dolarima, zaduživanje je bilo lako i u velikim iznosima. Jeste da je tada Jugoslavija u odnosu na Mađarsku ili Rumuniju bila Amerika, ali nije potrajalo. Zemlja bi se uistinu raspala. Problemi s plaćanjem prema inostranstvu počeli su sredinom 1987, gotovo 10% BDP zemlje odlazilo je na otplatu glavnice i kamata u 1986. i 1987. Do 1990. dospijevalo je za naplatu 58% glavnice spoljnog duga koji je na kraju 1987. iznosio 21,3 milijarde dolara dok je srednjoročni i dugoročni dug iznosio 18,7 milijardi. Za ono vrijeme 20 milijardi dolara bilo je veliko, a sada je samo javni dug Hrvatske nominalno veći nego cijele SFRJ. I Srbija je sada dužna 50 odsto BDP.

Jedino što je tih 80-ih spoljni dug korišten za nabavku opreme, znanja, tehnologije, industrija je napredovala dok od današnjih kredita, osim gradnje auto-puteva, vrlo malo novih kredita je upotrijebljeno za nove tehnologije. Niti je izvoz sofisticiran.

UKUPAN DUG BIH 5,67 MILIJARDI EURA

Ukupan dug Bosne i Hercegovine 30. juna 2019. iznosio je 11,1 milijardu KM od čega je spoljni dug bio 8,2 milijarde KM, pri čemu je inostrani dug Federacije BiH 4,6 milijardi KM, a Republike Srpske 3,4 milijarde. Unutrašnji dug BiH iznosio je nešto više od 2,9 milijardi KM i povećan je za 52,34 miliona ili 1,8% u odnosu na stanje 31. decembra 2018. Federacija BiH duguje oko milijardu KM, a Republika Srpska oko 1,9 milijardi. U ukupnom iznosu unutrašnje zaduženosti, FBiH učestvuje sa 35,48%, RS sa 64,43% a distrikt Brčko sa 0,09 odsto.