Kako je YouTube postao mašina za pare
“Dobro, evo nas ispred slonova. Kul stvar o ovim tipovima je što imaju baš baš baš duge surle. I to je kul. To je sve što ima da se kaže.”
I to je stvarno bilo sve što je rečeno u prvom videu koji je ikada objavljen na YouTube-u. To je 18 sekundi snimka niskog kvaliteta pod nazivom “Me at the zoo”, koji pokazuju Džarvida Karima, jednog od osnivača platforme, ispred slonova u zoološkom vrtu San Dijega.
Kada su 15. februara 2005. godine osnovali YouTube, Karim i njegovi drugari Čed Harli i Stiv Čen ni u najluđim snovima nisu mogli da sanjaju kuda će to odvesti. Samo godinu dana kasnije su prodali platformu Guglu za 1,65 milijardi dolara.
“Bila sam tinejdžerka koja je iz spavaće sobe snimala videe, govoreći o najobičnijim stvarima. Ništa spektakularno”, priča Kijo Derer (28), novinarka ekonomske redakcije DW koja je imala Jutjub kanal još 2007. godine. “Tada se još nije radilo o prodaji proizvoda ili reklamama.”
Ništa nije kao što je bilo
Do danas je YouTube prešao dug put – od platforme sa kratkim snimcima smiješnih mačaka, do drugog najposjećenijeg sajta na planeti poslije Guglove tražilice. Sada se samo od reklama godišnje prihoduje 15 milijardi dolara. Uprkos blokadi u Kini i još nekoliko velikih zemalja, YouTube mjesečno bilježi dvije milijarde aktivnih korisnika.
“Veterani YouTube-a najviše govore da to nije ono što je bilo. Ranije si mogao biti kreativan ili luckast, a danas platformom dominiraju velike televizijske mreže i muzičke produkcije“, kaže Derer.
Nađe se doduše mjestašca i za ljude koje Jutjub u svom vokabularu naziva “kreatorima“, a običan svijet Jutjuberima. Najpopularniji na svijetu, poput Šveđanina PewDiePie, godišnje zarađuju desetak miliona dolara.
Kako prenosi njemačka agencija dpa, petnaestogodišnja platforma je popularnija nego ikad, ali i na meti više kritika nego ikad. “U eri lažnih vijesti, huškanja i eho-soba na internetu, YouTube je neprestano jabuka razdora“, piše dpa.
Borba za pretplatnike
Sve društvene mreže su posljednjih godina na udaru politike sa zahtjevom da efikasno uklanjaju objave u kojima se šire propaganda i nasilje.
Kako piše dpa, na Jutjub se svakog minuta postavi preko 300 sati video-materijala što kontrolu čini gotovo nemogućom. “Ali da li to može da bude izgovor za divovski koncern sa godišnjom dobiti od preko 34 milijarde dolara?”, pita se agencija.
U tekstu se dodaje da ipak ne bi bilo fer platformu svoditi na sporne sadržaje – veći dio istorije YouTube-a obilježen je bezazlenim viralnim snimcima. YouTube je, piše dpa, neiscrpno nalazište svega koje je bespovratno promijenilo industriju zabave.
Novinarka DW Kijo Derer nije sigurna da će, poslije još petnaest godina Jutjuba i drugih platformi, uopšte još ostati mjesta za klasičnu televiziju osim eventualno udarnih vijesti i sportskih prenosa. “Ja sam odrasla sa tim. Za mene je YouTube moja televizija. Tako je i sa novijim generacijama.”
U žestokom okršaju striming-platformi, YouTube manje polaže na oglase, a sve više na to da privuče pretplatnike koji bi plaćali kako ne bi gledali reklame. Naredne godine će pokazati može li YouTube tako da spase svoj ogromni kolač od napada Netfliksa i drugih takmaca.
