Zašto se bankama i Wall Street-u ne sviđa digitalni dolar?
Usred rastuće globalne ekonomske digitalizacije, monetarni sistem Washingtona u nekim je slučajevima zastario i s društvom krajnje podijeljenim u mišljenjima o tome šta bi bilo najprikladnije za budućnost zemlje. Savezne rezerve bezuslovno podržavaju predlog za stvaranje digitalnog dolara, jer smatraju da je ovo nužna modernizacija američkog sistema, ali Wall Street strahuje od uticaja takve promjene u investicionoj rutini; opozicija koju dijeli bankarski sistem, s bankarima koji se boje gubitaka na tržištu zajmova, jer će ljudi moći uzimati digitalni novac direktno iz Rezervi.
Globalna digitalizacija valuta proces je koji brzo napreduje širom svijeta, a nekoliko zemalja stvara digitalne verzije svojih valuta kao način da se nadmeću s rastom privatnih valuta i bolje zadovolje zahtjeve sve viralnije ekonomije. Taj se proces posebno ubrzao nakon početka nove pandemije koronavirusa. U tom istom razdoblju ideja o digitalnom dolaru počela je dobivati vlast u Washingtonu – uglavnom kao način da se omogući spor za ekonomsku hegemoniju s Kinom, čija je monetarna digitalizacija vrlo napredna.
Budući da je američki dolar najčešće korištena valuta u međunarodnoj trgovini, ovakav se projekt očekivao, ali otpor nekih sektora ostaje snažan. Sredinom jula je održano kongresno saslušanje na kojem je Jerome Powell, čelnik Federalnih rezervi, branio projekt, ističući da će stvaranje digitalnog dolara eliminisati potrebu za korištenjem kriptovaluta i ”stabilnih kovanica” (kriptovaluta s vrijednošću utvrđenom stabilnom imovinom) u transakcijama. Istom je prilikom Powell najavio da će u septembru biti objavljen izvještaj koji sadrži glavne detalje projekta, rezimirajući rizike i koristi i započinjući javne konsultacije i rasprave u Kongresu.
Vlada nastoji da podrži bilo koji predlog u tom pogledu jer, osim ekonomske vrijednosti, postoji i porast američke projekcije moći. S napretkom digitalne ekonomije i s poteškoćama koje predstavljaju kriptovalute – koje se obično koriste za ilegalne transakcije i finansiranje terorističkih organizacija – digitalni dolar bio bi koristan alat za očuvanje ekonomske i monetarne dominacije SAD-a, što je tačka snažnog geopolitičkog interesa. Međutim, s obzirom na investicioni sektor, perspektive su različite.
Banke se boje centralne tačke: mogućnosti da se ljudi direktno obraćaju Rezervama, kako bi dobili digitalnu valutu, što bi tradicionalnim američkim bankama donijelo gubitke. Nesumnjivo su privatne banke one koje najviše profitiraju od statusa quo, a svaka promjena mogla bi donijeti nestabilnost u bankarski sektor. Ipak, postoji veliki strah od mogućnosti sigurnosne nestabilnosti u transakcijama, generiranim cyber-napadima – koji su sve češći u cijelom svijetu.
Na Wall Streetu na strahove od digitalnog dolara utiču i banke koje upozoravaju da će se, kako se Federalne rezerve počinju miješati u ulogu privatnih institucija, zajmovi poskupjeti, što će naštetiti investitorima na tržištu dionica – što zavisi od kredita banaka i njihove sposobnosti upravljanja svojim aktivnostima. O ovoj temi postoji članak koji je napisao Greg Bae i objavljen u aprilu, u kojem Institut za politiku banaka zaključuje da „potencijalni uticaj prelaska na ekonomski sistem u kojem država, a ne privatni sektor, određuje cijenu i dostupnost depozita, a time i kredita“.
Zanimljivo je primijetiti koliko su argumenti obije strane u ovom sporu koherentni. Zapravo, inicijativa Saveznih rezervi omogućuje stvaranje sistema s većim učešćem države na kreditnom tržištu, a to bi imalo uticaja na cjelokupnu američku ekonomiju. I u istom su smislu takve promjene i prilagođavanja nužna ako SAD planiraju da garantuju svoju hegemoniju u sve digitalnijem svijetu, usred oštrog trgovinskog rata s Kinom. U svakom slučaju, to će imati uticaja, kako na ekonomiju, tako i na američku globalnu projekciju moći.
Banke rade iz konzervativne perspektive, pokušavajući da održe aktivan sistem koji je najviše favorizovao rast ovih institucija u istoriji: finansijski kapitalizam. Ekonomska digitalizacija pod rukovodstvom centralne banke izgleda kao katastrofa za stari finansijski sistem koji je bankama osiguravao dobit i rast u poslovanju na berzi. Međutim, ove su promjene neizbježne i već su odlagane godinama.
Finansijski kapitalizam već je dugo u krizi i od 2008. godine ugrožava se njegovo samo postojanje. Pandemija je samo konsolidovala dugi proces strukturnih promjena u svjetskom ekonomskom poretku, ubrzavajući digitalizaciju ekonomije i krizu trenutnog finansijskog sistema – koji postaje zastario. Ovo nije kraj moći banaka, samo izazov, jer će morati da stvori nove načine finansiranja zajmova. Razdoblje prilagođavanja novom sistemu biće sporo i donijeće gubitke, što će neke institucije dovesti do bankrota. Međutim, ovo je centralna tačka američke istorije, u kojoj SAD moraju birati između očuvanja komercijalne prevlasti dolara ili održavanja moći banaka, prihvaćajući da Washington gubi ekonomski i politički uticaj u svijetu.
