Vještačka inteligencija nije samo tehnološki trend, već alat za strateško planiranje

Samit energetike u Trebinju već godinama predstavlja ključno mjesto dijaloga o najvažnijim pitanjima energetske stabilnosti, razvoja i tranzicije u regionu. Ove godine, kada u fokus stavljamo temu vještačke inteligencije kao pokretača energetske budućnosti, šaljemo jasnu poruku – region Zapadnog Balkana mora biti dio tehnološke revolucije koja mijenja globalnu energetsku mapu

piše Petar ĐOKIĆ, Ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske

Savremena energetika više se ne zasniva isključivo na proizvodnim kapacitetima i infrastrukturi. Danas je podjednako važno kako upravljamo sistemom, koliko brzo obrađujemo podatke i koliko precizno predviđamo kretanja u proizvodnji i potrošnji. Vještačka inteligencija postaje strateški instrument upravljanja – od prognoziranja proizvodnje iz obnovljivih izvora, preko optimizacije rada elektroenergetskih postrojenja, do upravljanja opterećenjem u realnom vremenu.

Integracija solarnih i vjetroelektrana, rastuća elektrifikacija saobraćaja, razvoj data centara i novih industrijskih kapaciteta zahtijevaju fleksibilan i pametan sistem. Upravo tu vještačka inteligencija omogućava novi nivo efikasnosti – smanjenje tehničkih gubitaka, prediktivno održavanje mreže, rano otkrivanje rizika i optimalno upravljanje skladištima energije. Pametne mreže, digitalne platforme i automatizovani sistemi više nisu vizija budućnosti, već realnost koju moramo sistemski unapređivati.

Za Republiku Srpsku, koja raspolaže značajnim hidroenergetskim potencijalom i ubrzano razvija kapacitete iz obnovljivih izvora, digitalizacija energetskog sistema predstavlja prirodan nastavak investicionog ciklusa. Ulaganja u nove proizvodne objekte moraju biti praćena ulaganjima u mrežnu infrastrukturu, skladišta energije i savremene softverske sisteme upravljanja. Samo tako možemo obezbijediti stabilnost sistema, energetsku sigurnost i dugoročnu konkurentnost.

Istovremeno, region mora nastupati koordinisano. Energetska tranzicija nije nacionalno izolovan proces; ona je regionalni i evropski izazov. Prekogranična razmjena električne energije, usklađivanje regulative, integracija tržišta i primjena zajedničkih tehničkih standarda preduslov su za potpunu iskorišćenost potencijala vještačke inteligencije u energetici. Samit u Trebinju upravo je prostor u kojem se ta saradnja produbljuje.

Politička odgovornost institucija jeste da obezbijede stabilan i predvidiv regulatorni okvir koji podstiče inovacije i štiti javni interes. S tim u vezi, u Narodnu skupštinu Republike Srpske uputili smo izmjene postojećih zakona o energetici i električnoj energiji, kojima se uvode savremena rješenja usklađena sa evropskim direktivama, a koja se odnose na skladištenje električne energije.

Tehnološki razvoj mora biti u funkciji ekonomskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i jačanja energetske nezavisnosti. Vještačka inteligencija nije cilj sama po sebi – ona je sredstvo za efikasnije korišćenje resursa, bolje planiranje investicija i donošenje odluka zasnovanih na podacima. U sistemu koji postaje sve složeniji, upravljanje bez digitalnih alata više nije održivo.

Poseban značaj ima i saradnja sa akademskom zajednicom i tehnološkim sektorom. Razvoj domaćeg znanja i stručnosti omogućava da digitalna transformacija ne bude uvozni koncept, već domaći razvojni projekat. Ulaganje u obrazovanje, istraživanje i inovacije postaje jednako važno kao i ulaganje u energetsku infrastrukturu.

Pred nama je vrijeme velikih promjena. Oni koji budu spremni da prihvate nove tehnologije i integrišu ih u svoje sisteme, biće lideri energetske tranzicije. Republika Srpska ima potencijal, resurse i institucionalnu odlučnost da bude među njima.

Uvjeren sam da će ovogodišnji Samit energetike u Trebinju dati snažan podsticaj tom procesu. Dijalog, razmjena iskustava i predstavljanje najnovijih tehnoloških rješenja omogućiće nam da definišemo konkretne korake ka pametnom, stabilnom i održivom energetskom sistemu.

Budućnost energetike regiona neće odrediti samo količina proizvedene energije, već način na koji njome upravljamo i Republika Srpska prepoznaje da ulaganja u proizvodnju sama po sebi nisu dovoljna. Vještačka inteligencija daje nam priliku da tu budućnost oblikujemo odgovorno, strateški i tehnološki napredno.

Dugoročna održivost našeg energetskog sistema zavisi od jačanja prenosne i distributivne mreže, integracije pametnih mreža i primjene naprednih softverskih sistema upravljanja zasnovanih na vještačkoj inteligenciji.

Smatram da je od posebne važnosti da digitalna transformacija, prije svega, obuhvati upravo distributivni sektor, koji je najbliži građanima i privredi. Zbog toga sam u prethodnom periodu organizovao sastanke sa preduzećima „Elektrokrajina“ u Banjaluci, „Elektro-Bijeljina“ u Bijeljini i „Elektrohercegovina“ u Trebinju, kako bih se neposredno uvjerio u stanje na terenu, značaj funkcionisanja distributivne mreže i izazove sa kojima se suočavaju operatori distributivnog sistema.

Terenski uvid je pokazao da značajan dio mreže zahtijeva rekonstrukciju i modernizaciju, te da vremenske nepogode dodatno opterećuju sistem, dovodeći do višednevnih prekida u snabdijevanju. Upravo u ovom segmentu vidim ogroman prostor za primjenu vještačke inteligencije – u prediktivnom održavanju, analizi rizika, optimizaciji upravljanja opterećenjima i bržem reagovanju na kvarove.

Vlada Republike Srpske je u ovoj godini planirala rezervisanje mogućnosti izdavanja garancija za kreditna zaduženja u iznosu od 400 miliona KM, od čega je 100 miliona KM namijenjeno modernizaciji i jačanju distributivne mreže. Ta sredstva moraju biti usmjerena u pametne tehnologije, savremene sisteme mjerenja, daljinsko očitavanje i digitalne platforme koje će omogućiti bolju kontrolu gubitaka i veću pouzdanost snabdijevanja.

Poseban značaj ima činjenica da će modernizacija distributivne mreže stvoriti preduslove za širu integraciju obnovljivih izvora energije, elektromobilnosti i decentralizovane proizvodnje, što je jedan od ključnih ciljeva naše energetske politike. Bez jake, pametne i otporne mreže nema stabilne energetske tranzicije.

Istovremeno, od svih subjekata u sistemu očekujem energičnije i odgovornije djelovanje, racionalno upravljanje resursima i usmjeravanje odobrenih tarifa isključivo u investicije i unapređenje kvaliteta snabdijevanja. Građani Republike Srpske imaju pravo na uredno i kvalitetno snabdijevanje električnom energijom, a naša je obaveza da sistem učinimo samostalnijim i otpornijim na spoljne uticaje.

Stabilna energetska budućnost se ne gradi improvizacijom, već vizijom, investicijama i znanjem. Vještačka inteligencija, uz snažnu institucionalnu podršku i odgovorno upravljanje, predstavlja jedan od ključnih instrumenata te budućnosti.