Srbija ukida PDV na investiciono zlato
Krajem decembra očekuje se ukidanje PDV-a na kupovinu investicionog zlata, što će podstaći štednju građana u tom plemenitom metalu, koja je u svijetu sve popularnija
Prema saznanjima “Blica”, pred parlamentom će se naći izmjene i dopune zakona o PDV-u kojim se, između ostalog, ukida 20 odsto poreza na kupovinu tzv. investicionog zlata.
“U cilju usklađivanja sa standardima EU, razmatra se i uvođenje posebnog postupka oporezivanja za promet investicionog zlata koji podrazumijeva neobračunavanje PDV-a”, kažu u Ministarstvu finansija Srbije.
Poznavaoci tvrde da je PDV ključni razlog zašto građani Srbije ne štede kupujući zlato. Stručnjaci ističu da je kriza ogolila vrijednost papirnog novca, koja stalno opada. U našoj zemlji kamate u bankama nikada nisu bile niže, pa na štednju u eurima u prosjeku iznose jedan odsto.
U posljednjih 20 godina cijena zlata je konstantno rasla. Istovremeno, papirni novac se masovno štampa i tako gubi vrijednost”, kaže Ljuba Jakić direktor kompanije “Insignitus”, koja se bavi trgovinom zlatom.
On naglašava da je Srbija jedina u Evropi koja ima PDV na investiciono zlato: “Kompanije koje rade sličan posao u Hrvatskoj i Sloveniji razvile su veliki biznis. Radi se o profitima koji idu do više stotina hiljada eura godišnje. Građani Srbije tamo kupuju zlato i deponuju ga u tim zemljama, pa mi zbog PDV-a imamo odliv novca iz zemlje, a ima i krijumčarenja”.
U kompaniji “Insignitus” navode da zlato nije promijenilo vrijednost više od 2.600 godina. O vrijednosti zlata govori podatak da se u Vavilonu 600 godina prije nove ere za 31 gram zlata moglo kupiti 300 vekni hleba, a toliko otprilike zlato vrijedi i danas.
“Najnoviji “Fordov” auto je 1915. godine koštao 370 dolara, dok današnji “Ford Mondeo” košta 27.000. Cijena oba automobila u zlatu je 18 unci, nešto više od pola kilograma”, kaže Jakić.
NBS gleda malo drugačije na štednju u zlatu. Oni upozoravaju na negativne efekte ulaganja građana u investiciono zlato.
“Postojao bi realan rizik odliva deviza, s obzirom na to da bi građani prebacivali deviznu štednju u štednju u zlatu, a time bi došlo i do povećanog pritiska na kurs dinara”,objašnjavaju u NBS.
