Čovječanstvo već potrošilo raspoložive godišnje kapacitete planete
Tzv. Dan prebačaja na Zemlji (Earth Overshoot Day) označava dan na koji je čovječanstvo ‘potrošilo’ sve biološke rezerve koje je Zemlja u stanju da obnovi od godine do godine. Taj dan događa se od 1970-ih sve ranije i ranije, prema mreži Global Footprint Network.
Mreža je izračunala da je ta tačka ove godine dostignuta 22. avgusta u poređenju s prošlom godinom kada je dosegnuta 29. jula što označava rijedak slučaj preokretanja trenda nakon što je pandemija zaustavila život i izazvala privremeni pad emisija gasova staklene bašte i sječe šuma. To predstavlja smanjenje od 9,3 posto ljudskog uticaja u odnosu na godinu prije, poručuje Global Footprint Network.
No, to nije nešto što treba slaviti, kazao je čelnik te mreže Mathis Wackernagel u četvrtak.
“To nije posljedica svjesne odluke, nego katastrofe”, dodao je.
Naučnici izračunavaju dan na koji čovječanstvo potroši sve prirodne rezerve koje Zemlja uspije obnoviti od godine do godine proučavajući ljudsku potrošnju i potrebe za hranom, energijom, prostorom za domaćinstva i puteve te kapacitete planeta za apsorpciju globalnih emisija gasova, kaže Wackernagel, prenosi SEEbiz.
Upoređujući sa stvarno raspoloživim obnovljivim prirodnim izvorima na Zemlji mreža je izračunala da čovječanstvo troši 60 posto više od onog što se može obnoviti, odnosno ljudima bi bila potrebno 1,6 naše planete.
“To je kao s novcem – možemo trošiti više od onog što smo zaradili, no ne dovijeka”, upozorava Wackernagel.
Prema studiji pandemija je izazvala 14,5 postotno smanjivanje emisije ugljendioksida u poređenju s godinom prije, a sječa šuma pala je 8,4 posto zbog očekivanog pada potražnje. Naučnici ističu da je pandemija izazvala velike poremećaje u globalnom sistemu poljoprivrede i na tržištima no zaključuju da je ukupni učinak na smanjenje razmjera uticaja čovječanstva na planetu mali.
Global Footprint Network navodi da su kratkoročno zbog napora u kontroli pandemije moguće promjene u potrošačkim navikama i poziva da se iskoristi ova prigoda bez presedana da se razmisli od o tome “kakvu budućnost želimo”.
Prvi čovjek WWF Internationala Marco Lambertini kaže da je pandemija najteže pogodila najranjivije i vratila fokus na “naš neodrživ i, iskreno, razorni odnos s prirodom u kojemu mnogo toga propada”.
On je pozvao da se razmišlja o tome da ekonomski razvoj ne mora biti praćen uništavanjem okoline. “Možemo se razvijati, ali ne na štetu naše planete zbog toga što znamo da planeta u krizi znači društvo u krizi i ekonomija u krizi”, dodao je.
Ranije ovog meseca međunarodni tim naučnika izračunao je da bi globalna emisija gasova od izgaranja ugljena, nafte i gasa mogla pasti do osam posto u 2020. zbog mjera borbe protiv koronavirusa.
