Azijske berze pale, veće kamate u Kini

  • In Berza
  • 3. February 2017.
  • 556 Views
Azijske berze pale, veće kamate u Kini

Na azijskim berzama u petak su cijene akcija pale, najviše u Kini jer je tamošnja centralna banka neočekivano povećala kratkoročne kamatne stope.

Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na juče, dok su cijene akcija u Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju oslabile između 0,1 i 0,5 odsto. U Singapuru su blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, u 7,00 sati bio u minusu 0,3 odsto, skliznuvši s najviše nivoe u tri mjeseca.

Kineska centralna banka iznenadila je globalna finansijska tržišta u petak, podigavši kamatne stope na kratkoročne pozajmice prvog radnog dana nakon dugih praznika, što je još jedan znak da se polako kreće prema čvršćoj monetarnoj politici kako je ekonomija stabilnija.

Narodna banka Kine obavijestila je da je podigla repo kamatne stope za 0,10 postotnih bodova, a analitičari ocjenjuju kako povećanjem tih kamata, po prvi put od 2011. godine, želi usporiti snažan rast dugova kineskih kompanija.

Smatra i da je namjera monetarnih vlasti povećanje kursa juana, nakon rekordnog odliva kapitala. Institut za međunarodne finansije procjenjuje da je odliv kapitala iz Kine prošle godine dostigao rekordnih 725 milijardi dolara.

Potez Kine nije došao u dobro vrijeme za tržišta kapitala jer se posljednjih nedjelja smanjio entuzijazam povezan s politikama američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Od 8. novembra, kada je Trump pobedio na izborima, cijene su akcija snažno rasle zahvaljujući njegovim obećanjima o smanjenju poreza, labavljenju regulacija i povećanju fiskalne potrošnje. Posljednjih je nedjelja uspon tržišta zaustavljen jer je Trump zauzeo čvrsta stajališta po pitanju imigracije, trgovine i međunarodnih odnosa.

Ulagači su oprezni i zbog toga što će danas biti objavljeni podaci o zapošljavanju u SAD-u, koji obično znatno utiču na smer tržišta jer ti pokazatelji utiču i na odluke američke centralne banke o kamatama.

U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da je u januaru broj zaposlenih povećan za 175.000, nakon rasta za 156.000 u decembru prošle godine.

Podršku tržištima pruža rast cijena nafte zbog špekulacija da bi SAD mogao uvesti nove sankcije Iranu, što najavljuje nove geopolitičke napetosti između te dvije države.

Jutros je cijena barela na londonskom tržištu porasla 0,8 odsto, na 56,77 dolara, nakon što je juče skliznula za 24 centa.

Na valutnim se tržištima dolar malo oporavio, nakon što je nekoliko dana bio pod pritiskom zbog nesigurnosti ulagača u to kako će najavljene Trumpove politike uticati na američku valutu.

Jutros se kurs dolara prema japanskoj valuti kreće oko 113,10 jena, dok je juče u ovo doba iznosio 112,60 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na evropsku, pa se cijena eura kreće oko 1,0755 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,0790 dolara.

Uprkos blagom oporavku, dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se nedaleko najnižih nivoa od polovine novembra i znatno ispod najvišeg nivoa u 14 godina od 103,82 boda, koju je dostigao 3. januara.

Preporučujemo vam i sljedeće: