Vještačka inteligencija u industriji – trka je već počela

Ako bi Njemačka do 2025. počela da koristi vještačku inteligenciju, navodno bi mogla da ima BDP veći za 488 milijardi eura, 13 odsto više nego ove godine.

Do tih brojeva došla je konsultantska kuća „Artur D. Litl“ po nalogu njemačkog udruženja za internet-privredu „eko“. Najveći dio te sume, oko 330 milijardi eura, bio bi ostvaren uštedama u proizvodnji. Ostatak je zarada na novim proizvodima koji se baziraju na primjeni vještačke inteligencije.

Svi mi već koristimo vještačku inteligenciju

„Kombinacija neuronske mreže, ogromnih banaka podataka i sposobnosti učenja omogućava oponašanje nekih ljudskih sposobnosti. Vještačka inteligencija već sada se koristi pri prepoznavanju slika i jezika, kao i za izvlačenje logičkih zaključaka. Danas ona funkcioniše prije svega kao pomoćni instrument“, kaže za Dojče vele Lars Rigel iz konsultantske kuće „Artur D. Litl“, dajući primjer aplikacije koja nam pokazuje najbolji put do nekog mjesta ili to kako izbjeći zastoj na putu.

Već danas je vještačka inteligencija puno više u upotrebi nego što se obično misli.

„Prosječni korisnik popularnih onlajn-portala kao što su Spotifaj ili Amazon, svakodnevno oko sto puta dođe u dodir s nekim oblicima vještačke inteligencije“, kaže Rigel.

Za sada, međutim, vještačka inteligencija autonomno obavlja samo jedan odsto svih aktivnosti. Rijetki su slučajevi kada mašine realizuju neki proces od početka do kraja, recimo u velikim potpuno automatizovanim skladištima. Tu ljudi samo zadaju konačni cilj i kontrolišu sisteme.

Velika korist za proizvodnju i logistiku

U istraživanju konsultantske firme ispitano je 150 već postojećih ili samo mogućih slučajeva primjene vještačke inteligencije. Za Njemačku, kao razvijenu industrijsku zemlju, prije svega se scenariji na polju proizvodnje i logistike pokazuju kao veoma obećavajući. Na osnovu sopstvenih podataka koji su prikupile, mašine mogu da značajno smanje troškove prevoza, lakše predvide i obave potrebne popravke i time preduprijede kvarove ili zaustavljanje proizvodnje. Proizvodne trake na kojima se primjenjuju roboti u stanju su da proizvode više robe uz manje troškove.

„Inteligentna kontrola kvaliteta, uz pomoć senzora i kamera, može bitno da smanji proizvodnju škarta“, naglašava Rigel.

„To bi bio veliki napredak u odnosu na aktuelno stanje. Od toga bi veliku korist imale i manje i srednje firme, koje su za sada još uvijek prilično uzdržane u primjeni inteligentnih tehnologija. Jedna nova platforma, Servismajster, od sljedeće godine bi trebalo da pomogne u primjeni barem jednog ili dva nova rješenja.

S obzirom na to da se u novoj industriji koja se bazira na primjeni vještačke inteligencije, takozvanoj „Industriji 4.0“, neprekidno obrađuju velike količine podataka, ne bi smjelo da se dozvoli da se dođe u situaciju da etičke sumnje i zaštita ličnih podataka igraju značajnu ulogu. „Umjesto jedinstvenog regulisanja vještačke inteligencije potrebna nam je analiza po pojedinim sektorima“, smatra Oliver Zime, predsjednik udruženja „eco“. Tako je recimo u automobilskoj industriji već postignut visok stepen automatizacije i tu nema više velikih mogućnosti za još intenzivnije korišćenje vještačke inteligencije. Drugačija je međutim situacija u energetici ili hemijskoj industriji – tu autori studije uočavaju veliki potencijal razvoja.

Neka nova zanimanja

I u poljoprivredi se otvaraju nove mogućnosti. Tako je moguće pojedine biljke đubriti, navodnjavati i štititi prema njihovim potrebama. To bi povećalo prinose, smanjilo troškove i manje zagađivalo životnu sredinu. Time bi se otvorio i put za sasvim nove poslovne modele. „U poljoprivredi se onda više ne bi radilo o tome da se određeni proizvodi što je bolje moguće prodaju, već bi se poljoprivrednicima davale određene garancije s obzirom na očekivane rezultate žetve“, kaže Jens Retig iz velikog njemačkog hemijskog koncerna „Bajer“. Osim toga, roboti bi ubuduće mogli da zamijene sezonske radnike pri žetvi odnosno ubiranju plodova iz istočne Evrope, uvjeren je savjetnik Rigel.

U studiji nije analizirano kakve bi to posljedice moglo da ima po radna mjesta, ali Rigel je uvjeren da ne stoji procjena da bi vještačka inteligencija mogla da uništi svako drugo sada postojeće radno mjesto, kao što se to ponekad predviđa. Upravo suprotno, autori studije smatraju da je široka primjena vještačke inteligencije u stvari mogućnost da se prevlada današnji nedostatak stručne radne snage. Osim toga, smatraju oni, stvorila bi se i nova zanimanja: ko je prije samo 20 godina mislio da će da radi kao bot-trener? Tako se inače nazivaju ljudi koji podučavaju digitalne asistente da sami odgovaraju na pitanja potrošača i korisnika usluga. Telekomunikacioni gigant „Vodafone“ na ta mjesta postavlja svoje radnike koji su ranije radili u hotlajn-servisu.

Inteligentno samo uz pomoć pravih podataka

Predstava da bi jednog dana kupac bio premjeren već na ulazu u prodavaonicu odjeće, te da bi mu, uzimajući u obzir njegov izgled, aktuelne vremenske podatke i modne trendove, mogla biti ponuđena odgovarajuća roba, za sada je još daleko od realizacije. Ali autori studije su uvjereni da upravo u sferi trgovine postoje veliki potencijali za primjenu vještačke inteligencije.

Njemački koncern za onlajn-trgovinu „Oto“, drugi najveći te vrste u svijetu, već sada uz pomoć vještačke inteligencije pretražuje preporuke potrošača kako bi utvrdio šta je pojedinim kupcima najvažnije: Da li je neka majica preširoka? Da li je neki uređaj jednostavan za korišćenje? „Vještačka inteligencija je sredstvo kojim poboljšavamo naš servis“, kaže Tim Buholc iz koncerna „Oto“. „Za nas je ova studija poziv svima da se uključe u trku koja je već otpočela“, kaže Zime.

Ali bez investicija, to preusmjeravanje industrije neće biti moguće. Autori studije smatraju da bi do 2025. u prestrukturiranje trebalo uložiti 70 do 80 milijardi eura. Zbog toga se predlaže formiranje jednog državnog tehnološkog fonda, kao i ulaganje veće količine novca u obrazovanje i naučna istraživanja. Uz to je potrebno od početka razmišljati i o faktoru energetske efikasnosti, a važno bi bilo i uspostaviti pouzdanu infrastrukturu, kao i neku vrstu „igrališta“ na kojem bi bilo moguće, u bezbjednoj okolini, isprobavati nove izume i nove modele.

„Da li neki sistemi zadovoljavaju etička načela moguće je vidjeti tek kada se testiraju“, kaže Rafael Laguna, direktor nedavno osnovane njemačke Savezne agencije za „skokovite inovacije“. Vještačka inteligencija će zaista biti inteligentna samo ako joj na raspolaganju budu bili pravi podaci, kaže Šarlote Rengier, pravnica iz „Bajera“. „Za pojedine firme to znači da one prije svega moraju uredno da obavljaju svoje domaće zadatke.“