Jeftina pića iz uvoza preplaviće bh. tržište

Predloženo uvođenje posebnih akciza na alkoholna i bezalkoholna pića u BiH, kao namjenskog prihoda fondova zdravstvenog osiguranja u BiH, a kojima bi proizvođači bili dodatno opterećeni, moglo bi proizvesti nesagledive posljedice po domaću ekonomiju

Procjena stručnjaka Odjela za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, sadržano u najnovijem biltenu, među rizicima naveli su da će povećanje poreza na alkohol, pivo, alkoholna i bezalkoholna pića dovesti do pada potrošnje, proizvodnje, broja zaposlenih, jačanja crnog tržišta, ali i do pojave i širenja nelegalnih punionica pića.

Domaći proizvođači upozoravaju i da će veće akcize uzrokovati i veće cijene alkoholnih i bezalkoholnih pića, što će dovesti do još većeg „prelijevanja“ u BiH jeftinog pića iz uvoza, odnosno iz onih zemalja u kojima takve akcize uopšte ne postoje, pa su i ti proizvodi samim tim i jeftiniji.

Pad potrošnje ne samo da će se negativno odraziti na prikupljene prihode za zdravstvo, već će zbog smanjenja prihoda od akciza kojima se finansiraju budžeti imati i negativne budžetske implikacije. Prema riječima stručnjaka UIO, povećanje poreza na te proizvode će dovesti do distorzija na tržištu, odnosno do jačanja crnog tržišta, pojave i širenja nelegalnih punionica pića, nelegalne prodaje po tržnicama, što će ugroziti poslovanje domaćih proizvođača, a time i zaposlenost. Takav scenario bi povećao i poresku evaziju, ne samo indirektnih, već i direktnih poreza i socijalnih doprinosa, uključujući i doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Drastično povećanje poreza za zdravstvo proizvodi efekat ‘bumeranga’. Jačanje crnog tržišta i pojava nekvalitetnih jeftinih proizvoda koji nisu bili predmet zdravstvenih, sanitarnih i drugih kontrola ugroziće zdravlje građana, što će povratno dodatno opteretiti zdravstvene fondove i time umanjiti efekte uvođenja dodatnih nameta te je izvjesno da će dodatni prihodi za zdravstvo biti manji od očekivanih zbog pada potrošnje koji će izazvati porast poreza i njihovo prevaljivanje na cijene, zbog jačanja crnog tržišta, direktno, preko smanjenja potrošnje, i indirektno, smanjenjem zaposlenosti u domaćoj industriji piva, alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Prema ovim procjenama neto efekti će biti manji i za iznos troškova dodatnog liječenja građana zbog konzumiranja nekvalitetnih proizvoda sa crnog tržišta. S druge strane, stručnjaci UIO BiH navode da će redovni prihodi za budžet biti umanjeni za gubitke prihoda zbog pada redovne oporezovane potrošnje. Za konačnu procjenu efekata trebalo sagledati i troškove angažovanja UIO i institucija entiteta i distrikta na kontroli uplate namjenske akcize i suzbijanja poreskih prevara na granici i unutrašnjem tržištu. Inicijalni statički efekti povećanja akciza na pivo, alkohol, alkoholna i bezalkoholna pića procjenjuju se na 67,4 miliona KM na godišnjem nivou.

Edin Ibrahimpašić, direktor „Bihaćke pivare“, smatra da će predloženo povećanje akcize na pivo dovesti do skoro dvostrukog povećanja cijene piva, što će dovesti do pada potrošnje piva. On je dodao da će uvoznici piva vjerovatno moći kroz cijenu koju imaju „progutati“ to povećanje i ostati na istom nivou kao sada, čime će se apsolutno umanjiti konkurentnost domaćih proizvođača, a to će sve dovesti u situaciju da neće biti likvidni da izmiruju obaveze državi što će uzrokovati i smanjenje proizvodnje i broja radnih mjesta.

Darko Josipović, predsjedavajući Grupacije proizvođača bezalkoholnih pića pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH, rekao je da su stručnjaci UIO BiH u pravu kada upozoravaju na brojne rizike zbog povećanja akciza.

Prema njgovim riječima cijena koštanja proizvoda bezalkoholnog pića, u šta ulazi proizvodnja, repromaterijal, plate i doprinosi za radnike, iznosila bi manje nego što bi iznosio daj porez. To bi sigurno napravilo više štete nego koristi. Veće akcize bi uzrokovale pad potrošnje, proizvodnje i broja radnika u tom sektoru. Upozorio je da se domaći proizvođači već sada suočavaju da „prelijevanjem“ proizvoda preko granice, jer primjera radi, u Srbiji nema akciza na bezalkoholna pića, a što će biti drastično pojačano povećanjem akciza u BiH.

– Proizvodi moje kompanije koji su izvezeni, primjera radi, u Srbiju, vraćaju se ovamo na naše tržište, a da ne govorim da proizvodi koji se proizvedu u Srbiji gdje nema akcize i gdje su puno jeftiniji i ilegalno se prelijevaju na naše tržište – rekao je Josipović. Dodao je da ima mjesta u BiH na kojima se mogu kupiti proizvodi iz uvoza koji uopšte nemaju deklaraciju za naše tržište. Podsjećamo da je Parlamentarna skupština BiH krajem oktobra ove godine odbila Prijedlog zakona o akcizama BiH.

Početkom ovog mjeseca Upravni odbor UIO nije postigao dogovor o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, kojim je između ostalog predviđeno povećanje akcize na pivo, alkoholna pića i prirodne rakije. Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Upravnog odbora UIO i ministar finansija u Savjetu ministara BiH, tada je podsjetio da su premijeri Republike Srpske i FBiH davno potpisali sporazum koji je definisao da se s ciljem izgradnje puteva i autoputeva uvedu dodatne akcize na sve vrste goriva. Sastavni dio tog dogovora bilo je i uvođenje akciza na alkohol i alkoholne prerađevine u svrhu sanacije zdravstvenih fondova u oba entiteta.