Nema prodaje Leda i Jamnice, dok se ne riješe ove stvari
Na nedavno održanoj skupštini dioničara Leda, na kojoj je donesena odluka o promjeni revizora, Uprava je otkrila da je ova Agrokorova kompanije opterećena potencijalnim obvezama nekoliko puta većima od njezine imovine. Riječ je o jamstvima za Agrokorove kredite, koja kao omču nad vratom nose i druge kompanije iz sastava koncerna
Podatak da je Ledo do kraja prošle godine izdao 18,9 milijardi kuna jamstava za dugove krovne kompanije jasno pokazuje to da prezaduženost Agrokora nije mimoišla ni njegove najbolje dijelove.
Rezultat je to organizacione strukture i modela upravljanja koncernom. Naime Ivica Todorić je putem krovne kompanije upravljao cijelim koncernom, pri čemu je glavna poluga bila kontrola finansijskih tokova. Kako su se rast i razvoj koncerna uveliko bazirali na kreditima, cijeli koncern zaduživao se putem krovne kompanije Agrokor d.d., koja sama nije imala kredibilitet za podizanje tolikih zajmova.
Stoga su financijeri u pravilu tražili dodatne instrumente osiguranja od glavnih kompanija koncerna, koje zapravo generišu novu vrijednost. Tako su Ledo, Jamnica, Belje, Vupik i druge sastavnice koncerna za većinu odobrenih kredita matici izdavale jemstva. Drugim riječima, preuzele su na sebe Agrokorove obaveze u slučaju da krovna firma ne može vraćati kredite. Za dio kredita koje je koristila sama kompanija izdavani su i drugi instrumenti osiguranja plaćanja, poput hipoteka, mjenica ili zadužnica.
Iako je Ledo redovno putem Zagrebačke berze izvještavao o preuzimanju jemstava prilikom sklapanja kreditnih aranžmana Agrokora, dioničari Leda, među kojima su značajnu ulogu igrali penzioni fondovi, nisu bili do kraja svjesni rizika potencijalnih obaveza.
Tek kada je cijeli koncern zapao u ozbiljne probleme s likvidnošću postalo je jasno da bi izdati instrumenti osiguranja plaćanja mogli vrlo brzo doći na naplatu. Dioničari su se u to uvjerili u trenutku kada se Ledo, kao i druge Agrokorove kompanije, ekspresno našao u blokadi nakon aktiviranja zadužnica.
Ta spoznaja uticala je i na dramatičan pad cijena dionica Leda i drugih Agrokorovih kompanija.
Aktiviranjem lex Agrokora sve obaveze po kreditima, a samim time i po izdatim jemstvima, zamrznute su do kraja mandata vanrednog povjerenika. Ako bude sreće, na kraju bi cijeli proces trebao završiti nagodbom između Agrokora i povjerilaca, kojom će se redefinisati postojeći dugovi Agrokora i donijeti plan njihovog izmirivanja.
Pritom treba voditi računa o tome da će u pregovorima o nagodbi povjerioci imati različit status, zavisno o instrumentima osiguranja kojima raspolažu. Tako će, na primjer, prioritet u naplati imati novi krediti koji su osigurali likvidnost nakon stupanja na snagu lex Agrokora. Takođe, bolju poziciju imaće oni koji raspolažu čvrstim kolateralom (hipoteka na imovini) od onih koji imaju slabije instrumente osiguranja, poput jemstva, ili pak nemaju nikakvo osiguranje.
Međutim svima će biti zajednički interes da naplate što veći dio potraživanja. Agrokorovi dugovi mogu biti podmireni iz budućeg poslovanja ili prodajom imovine. Kako je sve izglednije to da Agrokor kao koncern neće opstati, za uspješnost naplate ključna će biti prodaja imovine, odnosno vlasničkih udjela u sastavnicama koncerna.
Tako će se i zlatne koke Ledo i Jamnica, ali i sve druge, manje atraktivne kompanije, prije ili kasnije naći na dobošu.
No prije prodaje moraće se riješiti problem izdanih jemstava jer opterećene njima te kompanije zapravo ništa ne vrijede. Stoga će kreditori u vlastitom interesu morati povući jemstva kako bi brže i jednostavnije namirili svoja potraživanja.
