Milovan Bajić: Budućnost zavisi od naših odluka

Vremena su takva da je neizvjesna budućnost kompanija koje se bave maloprodajom naftnih derivata, a nisu dovoljno velike da značajnije mogu uticati na tržište. Ipak, Krajinapetrol može da ima dobru budućnost ukoliko akcionari donesu ispravne odluke. Neophodno je da se na Skupštini akcionara postigne jedinstvo o dugoročnim pravcima razvoja

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Krajinapetrol jedino je preduzeće sa većinskim državnim kapitalom u Republici Srpskoj koje se bavi prometom nafte i naftnih derivata. Posjeduje 16 benzinskih pumpi, od kojih se na pet prodaje auto-gas, skladište naftnih derivata u Dervišima, punionicu tečnog naftnog gasa u Ramićima sa sopstvenim industrijskim kolosjekom i upravnu zgradu u centru Banjaluke površine 900 kvadratnih metara. Kao takvi, imaju svoje mjesto na tržištu, ali nemaju na njemu ključnu ulogu. Direktor Milovan Bajić odgovara na pitanja o budućnosti ovog preduzeća, kao i sadašnjosti koja je obilježena time da niti jedan od akcionara Krajinapetrola ne posjeduje onih uvijek poželjnih – 51 odsto akcija.

Koliko vam u ovakvim tržišnim uslovima olakšavajuća ili otežavajuća činjenica da je Krajinapetrol jedino preduzeće sa većinskim državnim kapitalom u RS koje se bavi prometom nafte i naftnih derivata?
– Krajinapetrol posluje kao akcionarsko društvo, a trenutna struktura kapitala je Akcijski fond 42,267 odsto, NES doo 32,270 , INA Zagreb 9,716, PREF 6,502, Fond Restitucije 3,251, te ostali akcionari 5,994 odsto. Državni kapital (Akcijski fond i Fond restitucije) je zastupljen sa 45,518 odsto, čime je država pojedinačno najveći akcionar. ^injenica da je Krajinapetrol jedino preduzeće u Republici Srpskoj, koje se bavi prometom nafte i naftnih derivata sa ovako značajnim učešćem državnog kapitala, ni na koji način ne dovodi ovo privredno društvo u privilegovani položaj. U ovakvim tržišnim uslovima i uz ovakav Zakon o javnim nabavkama ova činjenica utiče da je Krajinapetrol u nepovoljnijem položaju. Naime, mi u svemu poštujemo zakonske propise, a nisam baš siguran da to čine svi distributeri koji se pojavljuju na našem malom tržištu, naročito kada je riječ o učešćima na raznim tenderima za nabavku naftnih derivata. Moram podsjetiti na činjenicu da je Krajinapetrol svojevremeno bilo izuzetno zaduženo preduzeće, bez uknjižene imovine i naizgled u bezizlaznom položaju. Ipak, mi smo vrijednim radom, domaćinskim ponašanjem i neprekidnim vođenjem računa o kvalitetu derivata koje prodajemo, stekli povjerenje potrošača i sada smo bez kreditnih zaduženja, stabilno privredno društvo.

Energetski tokovi su pod snažnim uticajem procesa globalizacije, te ni jedna zemlja ne može voditi samostalni put razvoja energetike

Koliko je nestabilnost tržišta uticala na poslovanje 2021. godine i kako ste okončali prethodnu godinu.
– Početak 2021. godine obećavao je stabilizaciju tržišta, ali dodatno rasplamsavanje pandemije, te pojava novih sukoba u svijetu uz geopolitičke „igre“ oko cijene energenata, učinile su da ova godina bude tržišno i cjenovno veoma nestabilna. Osim globalnih problema na tržištu naftnih derivata, mi u BIH, a naročito u Republici Srpskoj, imamo situaciju neracionalne i tržišno neopravdane izgradnje velikog broja benzinskih stanica, što dugoročno veoma negativno utiče na tržište. Ipak, i u takvim uslovima poslovanja, uz znatno smanjene marže Krajinapetrol je 2021. godinu završio pozitivnim rezultatom.

Krajinapetrol je imala značajne investicije u distributivnu mrežu, kakvi su planovi u 2022. godini?
– Planiramo završiti započetu benzinsku stanicu u Ramićima. To će biti naša najveća i najmodernija benzinska stanica. Osim te investicije, ulagaćemo i u obnovu opreme i tekuće održavanje. Sada je došlo do ozbiljnih poremećaja na tržištu naftnih derivata i moramo preispitati i neke naše dugoročne planove razvoja.

U prethodnom periodu došlo je do promjene vlasničke strukture, da li se to odrazilo na poslovanje kompanije?
– Pa zapravo već dugo je vlasnička struktura u našem akcionarskom društvu nepromijenjena. To što je bilo značajnog trgovanja akcijama Krajinapetrola je samo pokazatelj da je ovo privredno društvo zanimljivo potencijalnim investitorima. Kompanija NES iz Banjaluke je kupila akcije od Petrobarta iz Beograda i još nekih investicionih fondova, i to je ta promjena. Suštinski se ništa značajno nije promijenilo jer nije došlo do preuzimanja, obzirom da je ostao isti državni kapital. Ne možemo reći da je ovo trgovanje akcijama imalo značajan uticaj na poslovanje Krajinapetrola.

Mi u svemu poštujemo zakonske propise, a nisam baš siguran da to čine svi distributeri koji se pojavljuju na našem malom tržištu, čime nas u startu stavljaju u nepovoljniji položaj

Kao dugogodišnji prvi čovjek Krajinapetrola kako vidite budućnost ove kompanije, koji model po vama bi bio najprihvatljiviji?
– Vremena su takva da je dosta neizvjesna budućnost kompanija koje se bave maloprodajom naftnih derivata, a nisu dovoljno velike da značajnije mogu uticati na tržište. Takva kompanija je i Krajinapetrol. Ipak, po mom mišljenju, Krajinapetrol može da ima dobru budućnost ukoliko akcionari donesu ispravne odluke. Neophodno je da se na Skupštini akcionara postigne jedinstvo o dugoročnim pravcima razvoja ovog akcionarskog društva. Vidite da ja stalno naglašavam to da je Krajinapetrol akcionarsko društvo. Ni jedan akcionar ne posjeduje tih, u našem poslovnom okruženju poželjnih 51 odsto akcija, pa se stavovi zaista moraju usaglasiti. Da budemo iskreni, ponekad interesi predstavnika državnog kapitala i privatnog kapitala nisu podudarni. To donekle otežava donošenje adekvatnih i pravovremenih odluka. Privatni kapital je brži i prodorniji, ali često je i želja vlasnika kapitala za upravljanjem neproporcionalna njihovom vlasničkom udjelu. Ali, zato postoji Skupština akcionara i Upravni odbor koji se na tim skupštinama bira. Kada ste pitali koji model bi bio najprihvatljiviji, pretpostavljam da ste mislili na dovršetak privatizacije državnog kapitala u Krajinapetrolu. Na početku ste konstatovali da je Krajinapetrol jedino preduzeće bivše Naftne industrije Republike Srpske koje još nije privatizovano. Obzirom na tu činjenicu, zaista ne vidim razloga da se to ne uradi. Uostalom, to jeste opredjeljenje Vlade Republike Srpske i bilo je pokušaja da se državni kapital proda, ali zbog poznatih sporova oko imovine koji se vode sa INA Zagreb, to nije realizovano. U slučaju Krajinapetrola, Skupština akcionara treba donijeti odluku o dokapitalizaciji, što bi obezbijedilo potrebna sredstva za neophodne investicije. Ima više načina kako se to može izvesti i svi su za akcionarsko društvo prihvatljivi.

MORAMO NAĆI SVOJE MJESTO
Objavili ste knjigu „Geoekonomska politika energije Republike Srpske“ u kojoj su detaljno analizirani svjetski trendovi i njihov uticaj na tržište RS. Kako vidite energetsku budućnost RS?
– Obzirom da sam dvadesetak godina aktivan u oblasti energije, a da me to i stručno interesuje, uostalom tema moje doktorske disertacije je bila „Energetski potencijali, kao faktor razvoja Republike Srpske“, pokušao sam da analiziram naš energetski položaj u svjetlu svjetskih energetskih tokova. Teško je u kratkim crtama reći kako vidim energetsku budućnost Republike Srpske. Jedna od preporuka koju sam u knjizi dao je i potreba da se što prije pristupi izradi Strategije razvoja energetskog sektora Republike Srpske do 2050 godine. Energetski tokovi su pod snažnim uticajem procesa globalizacije, te ni jedna zemlja ne može voditi neki samostalni put razvoja energetike. RS mora vidjeti gdje je njeno energetsko mjesto, prije svega u okviru BiH i prostora bivše Jugoslavije. Napraviti takvu strategiju razvoja koja će maksimalno koristiti komparativne prednosti koje imamo na polju hidroenergije i donekle solarne energije. Naravno mi ne možemo izbjeći proces dekarbonizacije koji će prouzrokovati velike troškove energetskom sektoru RS i BiH u cjelini. Vidjeli ste da je podnaslov moje knjige – „Od fosilnih ka obnovljivim energentima“ i u njemu se nalazi dio odgovora na ovo pitanje.