GORAN RAČIĆ: Zapadni Balkan 2030.

Jahorina ekonomski forum već godinama potvrđuje svoju ulogu kao ključna regionalna platforma za razmjenu ideja, mišljenja i konkretnih prijedloga koji oblikuju pravce razvoja privrede. Teme koje se otvaraju na ovom forumu ne ostaju ograničene na salu i trajanje događaja – one se pretvaraju u okvire za diskusije koje će se voditi tokom cijele godine, a često i mnogo duže

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Jahorina od 11. do 13. maja ponovo postaje epicentar regionalnog dijaloga, okupljajući lidere, inovatore i donosioce odluka na devetom Jahorina ekonomskom forumu. Pod krovnim sloganom „Zapadni Balkan 2030: Integracije, inovacije, održivi rast“, ovogodišnji skup postavlja ambiciozan cilj: definisanje konkretnih koraka koji će region transformisati u konkurentnu i tehnološki naprednu ekonomiju do kraja decenije.

Od zajedničkog tržišta i digitalizacije, preko regionalnog razvoja energetike, pa do pitanja obrazovanja, konkurentnosti i održivosti, Jahorina okuplja lidere iz različitih sektora kako bi ukazali na goruće izazove i ponudili rješenja. Cilj je da se kompleksne teme ne samo identifikuju, već i približe svakom privredniku i donosiocu odluka, podižući svijest o potrebi zajedničkog djelovanja u cilju stvaranja snažnijeg, povezanijeg i otpornijeg ekonomskog prostora u regionu.

U trenutku kada globalna ekonomska kretanja zahtijevaju brzu adaptaciju, Forum u hotelu Termag otvara ključna pitanja – od uloge vještačke inteligencije i novih tehnologija u domaćoj privredi, do neophodnosti čvršće infrastrukturne i tržišne integracije. Dok se regionalni stručnjaci pripremaju za trodnevnu seriju panela i diskusija, glavno pitanje koje dominira hodnicima Jahorine jeste: kako iskoristiti preostale godine do 2030. za postizanje održivog rasta koji će direktno poboljšati kvalitet života građana širom Balkana.

– Ovogodišnji Jahorina ekonomski forum koncipiran je sa jasnom namjerom da bude više od klasične konferencije. Cilj je bio stvoriti platformu koja okuplja ideje, kapital, institucije i ključne donosioce odluka. Upravo zato, uz snažan i sadržajan panelski program, poseban akcenat stavljen je na direktno umrežavanje učesnika, B2B susrete, neformalne razgovore i pokretanje konkretnih inicijativa koje mogu dati mjerljive rezultate u kratkom roku – kaže Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske i organizacionog odbora Jahorina ekonomskog foruma.

Kada je riječ o temama, fokus je usmjeren na ključne procese koji će oblikovati region do 2030. godine – geopolitičke promjene, finansijsku transformaciju, razvoj vještačke inteligencije, energetsku sigurnost, infrastrukturno povezivanje, investicije i održivi turizam. Namjera nije bila da se problemi samo detektuju, već da se ponude konkretna i primjenjiva rješenja.

U kojoj mjeri će tradicionalni bankarski modeli morati da se transformišu do 2030. godine, koji izazovi ih očekuju?

– Bankarski sektor do 2030. godine proći će kroz duboku i suštinsku transformaciju, do te mjere da će se značajno razlikovati od modela koji je postojao prije samo jedne decenije. Savremeni klijenti zahtijevaju brzinu, personalizovane usluge i stalnu digitalnu dostupnost, što nameće potrebu da banke evoluiraju u tehnološki orijentisane sisteme sa bankarskom licencom.

Ključni izazovi biće u oblasti sajber bezbjednosti, rastuće konkurencije fintek kompanija, sve složenijih regulatornih zahtjeva, ali i očuvanja povjerenja klijenata. Institucije koje na vrijeme prepoznaju ove trendove i adekvatno se prilagode, pozicioniraće se kao lideri nove ere finansija.

Jedna od tema panela je i vještačka inteligencija. U kojoj mjeri je AI za domaće kompanije propuštena prilika, a u kojoj strateška prednost?

– Posmatrana kao prolazni trend, vještačka inteligencija može se tumačiti kao djelimično propuštena prilika. Međutim, kao alat za unapređenje produktivnosti, donošenje odluka, optimizaciju prodaje, logistike i upravljanja, ona predstavlja izuzetno značajnu stratešku prednost. Domaće kompanije još uvijek nisu zakasnile, ali prostor za odlaganje više ne postoji. AI omogućava da i manje firme iz regiona postanu konkurentne velikim sistemima. Suštinsko pitanje više nije da li će se koristiti, već koliko brzo i koliko efikasno će biti integrisana u poslovanje. Mi moramo unapređivati poslovne procese da nas ne bi zatekao razvoj vještačke inteligencije, ali i kako bi poboljšali našu privredu. Sigurno da ćemo tu morati dosta da radimo na edukaciji naših privrednika i da im otvaramo vrata i na zapadnom i na istočnom tržištu AI. Ovo je značajna tema koje je i lani privukla veliki broj posjetilaca, i mislim da bi bilo dobro da i predstavnici najviših organa vlasti u BiH budu upoznati sa razgovorima na tom panelu i zaključcima koje će se svakom slučaju biti dostupni svima.

Koje tendencije su vodeće u razvoju energetskog sektora, u sjenci geopolitičkih dešavanja?

– Energetika je danas prerasla okvire ekonomskog pitanja i postala ključni segment nacionalne i regionalne bezbjednosti. Vodeći trendovi uključuju diverzifikaciju izvora snabdijevanja, intenzivnija ulaganja u obnovljive izvore energije, jačanje regionalne povezanosti energetskih sistema i unapređenje energetske efikasnosti. Za region je od presudnog značaja da prati dinamiku evropskog tržišta, posebno u kontekstu zelene tranzicije i novih mehanizama kao što je oporezivanje ugljenika. Oni koji budu spremni na vrijeme obezbijediće konkurentsku prednost, dok će odlaganje prilagođavanja neminovno dovesti do dodatnih troškova.

Proces energetske tranzicije je prisutan, teži se ka obnovljivim izvorima energije i mi imamo pretpostavke za razvoj elektrana iz tih izvora. Kod nas je problem pristupna mreža i donekle nedostatak kvalitetnih finansijera takvih investicija. Bitno je što smo u energetici stavili na dnevni red i pitanje gasa. Već dugo godina pričamo o gasu i preprekama da se gasna infrastruktura u Republici Srpskoj iskoristi. Gasna infrastruktura je interesantna za domaćinstva, jer bi na taj način dobili povoljniji energent, najveći gradovi bi putem gasa mogli da riješe problem grijanja, a gas je odlična pretpostavka za privredu.

Koji infrastrukturni projekti bi trebalo da budu prioritet kako bi se koncept ‘regiona bez barijera’ konačno pretvorio u stvarni ekonomski zamah?

– Prioriteti su jasni i višeslojni: moderni putni i željeznički koridori koji skraćuju vrijeme transporta, razvijena digitalna infrastruktura i brzi internet, snažnije energetske interkonekcije, kao i sistemsko uklanjanje administrativnih barijera na granicama. Međutim, infrastruktura sama po sebi nije dovoljna. Ako transportna sredstva gube sate na graničnim prelazima, efekti ulaganja se značajno umanjuju. Koncept „regiona bez barijera“ podrazumijeva funkcionalan sistem u kojem se roba, ljudi, kapital i ideje kreću efikasno, brzo i predvidivo.

Postoji li prostor za reformu akcizne i carinske politike koji bi direktno podstakao domaću proizvodnju, a da pritom ne ugrozi stabilnost javnih prihoda?

– Prostor za reformu svakako postoji, ali ključ leži u pažljivo dizajniranoj i strateški usmjerenoj poreskoj politici. Fokus ne treba biti isključivo na visini stopa, već na njihovoj strukturi i efektima koje proizvode.

Neophodno je podsticati investicije, otvaranje novih radnih mjesta, izvoz i legalno poslovanje, uz istovremeno efikasnije suzbijanje sive ekonomije. Rast legalnog tržišta direktno doprinosi rastu javnih prihoda, što predstavlja najodrživiji model fiskalne stabilnosti.

Govoriće se i o ekonomiji kroz oči investitora. Koji je to presudni faktor koji danas strane investitore opredjeljuje da ulažu u ovaj region u odnosu na druge ekonomije u razvoju?

– Ključni faktor je predvidivost poslovnog okruženja. Investitori su spremni da prihvate i više troškove ukoliko je sistem stabilan i jasan, ali neizvjesnost predstavlja najveću prepreku. Stabilan pravni okvir, efikasna administracija, dostupnost kvalifikovane radne snage i jasna institucionalna poruka da je kapital dobrodošao – to su preduslovi za jačanje investicione atraktivnosti. Region posjeduje značajne potencijale, ali je ključ u izgradnji dodatnog povjerenja.

Kako razvoj modernih platnih sistema i digitalnog novca može konkretno olakšati pristup kapitalu za mala i srednja preduzeća u regionu?

– Moderni platni sistemi direktno utiču na likvidnost privrede. Brža naplata potraživanja znači brži obrt kapitala, što je od posebnog značaja za mala i srednja preduzeća. Pored toga, digitalni finansijski alati omogućavaju jednostavniji pristup alternativnim izvorima finansiranja, uključujući mikrokredite, faktoring i različite modele finansiranja zasnovane na podacima. Preciznija procjena rizika dodatno olakšava pristup kapitalu, čime se jača sektor koji predstavlja okosnicu svake ekonomije.

Jedna od tema je održivi turizam i cikloturizam, gdje će se govoriti o putu od prirodnog naslijeđa do održivog rasta. Šta je važno istaći, i kako Jahorina na svom primjeru može dati smjer u traženju balansa?

– Savremeni turizam sve više se udaljava od koncepta masovnosti i usmjerava ka kvalitetu, održivosti i autentičnom doživljaju. Turisti danas traže kombinaciju prirode, aktivnosti i lokalnog identiteta. Jahorina predstavlja dobar primjer transformacije zimskog centra u cjelogodišnju turističku destinaciju, kroz razvoj biciklizma, pješačkih staza, sportskih i poslovnih događaja, gastronomije i porodičnog turizma. Održiv balans postiže se odgovornim upravljanjem prirodnim resursima uz istovremeno pametno i dugoročno planiranje ekonomskog razvoja.

Na Jahorini je potrebno ulagati u dodatne sportske sadržaje kako bi turizam bio održiv tokom cijele godine. Jedan od prioriteta je izgradnja sportske dvorane i većeg broja terena, što bi značajno unaprijedilo ljetnu sezonu i doprinijelo razvoju. Postojeći kapaciteti mogu biti više iskorišteni, ukoliko se obezbijedi još novih sadržaja i produži sezona.

Koje goste na panelima ove godine možete istaći kao najatraktivnije?

– Ovogodišnji forum okuplja impresivan spektar političkih lidera, istaknutih privrednika i međunarodnih stručnjaka. Posebno se izdvajaju Đuro Macut, predsjednik Vlade Republike Srbije, Dritan Abazović kao jedno od najprepoznatljivijih političkih imena regiona, Toplica Spasojević kao simbol poslovnog liderstva, Borut Jamnik kao jedan od najiskusnijih stručnjaka u oblasti korporativnog upravljanja, Jelena Trivan, direktorica m:tela, kao i Svjetlan Stanić, predstavnik jedne od najuspješnijih regionalnih poslovnih grupacija.

Dodatnu vrijednost daje prisustvo brojnih ministara, aktuelnih i bivših nosilaca javnih funkcija, bankarskih lidera, investitora, kao i uspješnih žena preduzetnica koje sve snažnije oblikuju ekonomsku scenu regiona. Forum će dodatno obogatiti i prisustvo ambasadora, predstavnika međunarodnih institucija, kao i gostiju iznenađenja, što doprinosi dinamici i kvalitetu diskusija.