MAJA ŠUPUT: Kako do koncesije za energetske projekte

Komisija promoviše privredne mogućnosti za ulaganja putem koncesija, uključivanjem privatnog sektora u finansiranje, izgradnju i upravljanje infrastrukturnih objekata, eksploatacijom prirodnih resursa… Sve to strogo vodeći računa o zaštiti privrednih i društvenih interesa, stanovništva i životne sredine U 2025. godini Ministarstvo energetike i rudarstva zaključilo je 6 novih ugovora iz oblasti solarnih elektrana, 4 ugovora iz oblasti mineralnih resursa i jedan ugovor o koncesiji za korišćenje javnog vodnog dobra za flaširanje vode zaključilo je Ministarstvo poljoprivrede

razgovarala SVJETLANA IVANOVIĆ      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Prostor Republike Srpske u toku nestanka zajedničke države je pretrpio velike promjene u političkom, vlasničkom i ekonomskom smislu. Ratna dešavanja dovela su do gubitka dotadašnjih tržišta i stagnacije privrednih aktivnosti. Nakon Dejtonskog sporazuma, društvena svojina je pripala entitetima, te je pod nadzorom međunarodne zajednice izvršena privatizacija postojećih preduzeća. Nakon toga, Republici Srpskoj su na raspolaganju ostali resursi (javna dobra) koje je trebalo staviti u funkciju na najadekvatniji način. Donesena je odluka da se ide u izradu Zakona o koncesijama i formiranje Komisije za koncesije Republike Srpske kako bi se stvorio zakonski i organizacioni okvir za dodjelu postojećih resursa na korištenje.

Komisija za koncesije zvanično počela sa radom 2004. godine te je u tom period do danas imala ulogu nezavisnog regulatora i postigla značajne rezultate i doprinos, što je vidljivo na osnovu sadašnjeg broja aktivnih ugovora i godišnje koncesione naknade koja se direktno uplaćuje u budžet Republike Srpske.

– Na osnovu iskustva u radu svakako da imam i prijedloge za unapređenje ove oblasti, a kada to kažem, mislim da je došlo vrijeme za izradu resursne karte i primjenu modela upravljanja javnim dobrima (resursima), kaže Maja Šuput, predsjednik Komisije za koncesije Republike Srpske.

– Da bi se to postiglo, potrebna je sinergija svih učesnika u dodjeli koncesija, od Koncendenta-Vlade Republike Srpske do relevantnih institucija i Komisije za koncesije gdje bi u početnom periodu identifikacije posebnu ulogu imale lokalne zajednice. Opštine, odnosno lokalne zajednice, najbolje na svome lokalitetu mogu snimiti stanje resursa, gdje bi se na osnovu svih prikupljenih podataka mogla izraditi resursna karta Republike Srpske. Zakon o koncesijama se u prethodnom periodu svojim izmjenama dograđivao, ali na osnovu kompletne analize i stanja na terenu, cijenim da je neophodno izraditi novi Zakon o koncesijama koji bi mogao pratiti savremene trendove, naročito u dijelu obnovljive i zelene energije.

Iz koje oblasti je sklopljeno najviše koncesionih ugovora?

– Ugovori o koncesijama su sklopljeni iz različitih oblasti. U prethodnom periodu, najviše koncesionih ugovora je sklopljeno iz oblasti mineralnih resursa, a analizirajući navedeno, došli smo do zaključka da je razlog tome što se radi o sirovini, tj. o repromaterijalu koji služi u sanaciji postojeće i izgradnji nove infrastrukture. Ovaj resurs je u mnogome korišten prije rata u proizvodnim privrednim društvima, a kako nije privatizovan, ušao je odmah u model koncesije zbog njegove potražnje na tržištu. Na navedeno, adekvatan odgovor je broj aktivnih koncesionih ugovora iz ove oblasti, 156.

Politika EU dovela je do aktivnosti u oblasti malih hidroelektrana gdje je u kratkom periodu došlo do ekspanzije u broju sklopljenih ugovora iz razloga što se preferiraju obnovljivi izvor energije. Kakav je sada trendu ovoj oblasti?

– Poslije perioda malih hidroelektrana, krenule su aktivnosti vezane za solarne elektrane i vjetro parkove. Pored svih izazova sa kojima se naša društvena zajednica susreće od Dejtona pa na ovamo, kao što su složeni unutrašnji odnosi i nestabilnost političkog sistema, aktivnostima Vlade RS, a i Komisije za koncesije, vidljivo je da su investitori, što se vidi iz broja sklopljenih ugovora iz ove oblasti, prepoznali naš napor za stvaranje povoljnog ambijenta za investiciona ulaganja.

Kako do koncesije za solarnu elektranu?

– Kada su u pitanju solarne elektrane, Zakon je precizirao da izgradnja i korišćenje energetskih objekata jesu predmet koncesije izuzev solarnih postrojenja na zemlji instalisane snage do 250 kwh. Postupak dodjele koncesije obično započinje inicijativom zainteresovanog lica sa Studijom opravdanosti prema resornom ministarstvu energetike i rudarstva. Ministarstvo zahtjev razmatra sa stanovišta ekonomske opravdanosti projekta, visine ulaganja, načina obezbjeđenja investicije i drugih parametara za ocjenu javnog interesa. Nadležni organ pribavlja potrebna mišljenja, i nakon što utvrdi da postoji javni interes, Vlada donosi Odluku o pokretanju postupka. Nakon toga, Ministarstvo priprema dokumentaciju za javno nadmetanje, dostavlja Komisiji za koncesije na saglasnost te nakon što dobije pozitivan odgovor raspisuje javni poziv. Komisija za koncesije se stara da se samo otvaranje ponuda svih zainteresovanih lica sprovede u skladu sa načelima transparentnosti, nediskriminacije, jednakog tretmana te da se odabere najpovoljnija ponuda onog ponuđača koji ispuni sve zakonom definisane formalne uslove ali i od koje će Republika Srpska imati najveću korist. Konačno Rješenje o izboru donosi Vlada koja i zaključuje ugovor o koncesiji uz takođe prethodno pribavljenu saglasnost Komisije.

Koliko se vodi računa o zaštiti životne sredine prilikom izgradnje solarnih elektrana?

– Institucije Republike Srpske su posebno osjetljive na ovu oblast, ali i zahtjeve energetske zajednice po pitanju zaštite životne sredine, te se ona kontinuirano unapređuje. Na primjer, sada studija opravdanosti obavezno sadrži elemente zaštite životne sredine posebno obrađene za konkretan projekat, zatim, nakon dobijanja koncesionog ugovora, koncesionar izrađuje posebnu studiju uticaja na životnu sredinu koja mora biti odobrena od Ministarstva za prostorno uređenje, a što je i jedan od uslova za dobijanje ekološke dozvole. Takođe, prilikom podnošenja inicijativa za dodjelu koncesija za izgradnju solarnih elektrana potrebno je posebno voditi računa o kategoriji zemljišta na kojem će se isto implementirati. Inicijalno voditi računa da se ne radi o poljoprivrednom zemljištu koje treba da bude iskorišćeno za druge svrhe, već da to bude zemljište koje nije upotrebljivo za poljoprivrednu proizvodnju i koje je klasifikovano kao peta, šesta ili sedma kategorija.

Kako ocjenjujete prošlu godinu?

U 2025. godini Komisija je obavljala značajne aktivnosti u smislu sagledavanja stanja u koncesionim oblastima. Smatramo da ugovori o koncesiji, kao rezultat provedenih analiza i angažmana stručnjaka iz ove oblasti, treba da imaju obavezujuću formu i prilagođenost specifičnostima predmeta koncesije, te ih je potrebno dodatno osnažiti u smislu zaštite Koncendenta.

Primjetno je i dalje značajno povećanje interesovanja za izgradnju solarnih elektrana. S tim u vezi, ministarstvo energetike i rudarstva je zaključilo šest novih ugovora o koncesiji iz ove oblasti.

U oblasti izgradnje i korištenja malih hidroelektrana, u izvještajnoj godini nije bilo značajnijih aktivnosti u odnosu na prethodni period. Informacija o aktivnostima vezanim za zaštitu rijeka i zaključci Vlade RS predstavljaju koristan korak u procesu revizije koncesionih ugovora iz oblasti malih hidroelektrana, na čemu je potrebno raditi i dalje radi dobijanja stvarnog pregleda stanja.

Komisija ističe potrebu za unapređenjem administrativnih procesa, naročito u pogledu bržeg izdavanja dozvola i mišljenja, kako bi se ubrzao proces izgradnje i ispunjavanja obaveza predviđenih koncesionim ugovorima. Takođe, potrebno je da i investitori pokažu veću ažurnost i predanost u pribavljanju dokumenata i poštovanju rokova definisanih ugovorima.

Komisija smatra da postupke dodjele koncesija, nadležni organ treba pokretati planski na osnovu obezbijeđenih pouzdanih i odgovarajućih podataka i informacija o resursu koji se dodjeljuje pod koncesiju, utvrđenog javnog interesa, odnosno društvenih koristi koje se žele ostvariti.

Na osnovu iskazanih opredjeljenja i utvrđenih izazova u primjeni postojećih propisa, javlja se potreba da nadležni organ inovira propise iz oblasti koncesija (izrada novog Zakona o koncesijama). Unapređenje pravnog okvira treba biti usmjereno ka jasnijem definisanju odgovorsnosti i postupanju institucija koje učestvuju u postupku dodjele koncesija, te s tim u vezi i uslova za dodjelu, sagledavanja i ocjene studija opravdanosti, sadržaja ugovora te praćenje i razmjena informacija i dokumenata.

U BUDŽETU SRPSKE 45 MILIONA KM OD KONCESIONE NAKNADE U 2025.

Analizirajući izmirenje i plaćanje obaveza po osnovu koncesione naknade, smatramo da je potrebno u saradnji sa Poreskom upravom Republike Srpske naći adekvatan model izvještavanja, sa podacima potrebnim Komisiji za koncesije, a u cilju unapređenja izvještavanja nadležnih institucija.

U 2025. godini prestala su da važe 2 ugovora, jedan iz oblasti poljoprivrede i jedan iz oblasti minerala. Prema podacima Poreske uprave RS, na ime koncesione naknade iz svih oblasti za 2025. godinu u budžet je uplaćeno 45.119.817 KM. Od toga, najveći dio se odnosi na naknade iz oblasti elektroenergetike oko 25 miliona, mineralnih resursa oko 12 miliona, te oko 7 miliona KM na ime jednokratnih koncesionih naknada od čega se najveći dio odnosi na jednokratne naknade uplaćene po zaključenju koncesionih ugovora za solarne elektrane. Ostali dio odnosi se na koncesione naknade koje se uplaćuju po osnovu zaključenih ugovora za korišćenje poljoprivrednog zemljišta.