DR NOVICA KALINIĆ: Kardiohirurgija traži i smirenost i energičnost

Ogromna energija koju posjeduje omogućava mu da radi u privatnom i javnom zdravstvu, da bude asistent na medicinskom fakultetu, te da radi doktorsku disertaciju koja treba da napravi iskorak u nauci. Primjena savremenih dostignuća u medicini za njega takođe nije samo stvar pokazivanja napretka, a procedure koje skraćuju oporavak pacijenta vidi kao olakšanje za fondove i privredu

razgovarao MARKO ŠIKULJAK foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Za sebe kaže da je Banjalučanin, a da mu je Prnjavor zavičaj, jer odatle dolazi njegov otac. Trenirao je košarku i vaterpolo, sviđa mu se slogan koji je Aleksandar Đorđević predstavio kao selektor – Mir u glavi, vatra u srcu; jer smatra da su obje stvari potrebne da bi bili kardiohirurg. Novica Kalinić sa određenom dozom ponosa ističe da je prvi specijalizant kardiohirurgije za koga se može reći da ga je iznjedrila direktno Republika Srpska. Ima 32 godine, uz rad na Univerzitetskom kliničkom centru otvorio je vlastiti specijalistički centar Kalmedik, uz to je asistent i radi na doktorskoj disertaciji za koju vjeruje da će imati naučni doprinos i probuditi dalja istraživanja.

– Upisao sam gimnaziju baš iz razloga jer mi je trebalo da odlučim čime ću se baviti. Dugo sam razmišljao o pravnom fakultetu, eventualno o ekonomskom, međutim na četvrtoj godini u gimnaziji, kada smo imali lekcije iz biologije čovjeka, spoznao sam da bi ipak nešto slično tome, nešto gdje pomažem ljudima. Inicijalno me je interesovala stomatologija, maturski rad sam uzeo iz te oblasti, ali kasnije sam promijenio odluku. U medicinu sam ušao bez realne spoznaje o ljudskom organizmu. Puno mi je trebalo da naučim neke lekcije za razliku od pojedinih kolega koji su dolazili iz medicinske škole. Ali kako sam od početka morao mnogo više da učim, tako sam kasnije i neke veliki ispite poput anatomije, histologije, biofizike, polagao redovno. Kasnije, što sam više spoznavao sebe kroz medicinu, određivao sam pravac kojim želim da idem.

U hirurgiji u svakom trenutku morate da donesete odluku koja je jednostavna i koja je u cilju da pacijenta spasi, da mu poboljša stanje

Šta je odredilo da odlučite da krenete u smjeru kardiohirurgije?
– Kad sam počeo da slušam nastavu iz predmeta hirurgija i vidio sve oblasti, nekako mi se najviše sviđala kardiovaskularna hirurgija. Kao student sam dolazio volonterski na odjeljenje vaskularne hirurgije UKC, omogućili su mi da asistiram, da pratim operacije, jednostavno imao sam veliku strast prema hirurgiji. Hirurgija je odgovarala mom karakteru i puno vremena sam provodio u operacionoj sali prije nego što ću završiti fakultet. Kad sam diplomirao, odmah sam ušao u volonterski staž, nisam htio da gubim vrijeme, da uzimam odmor, nego sam odmah htio da se uhvatim u koštac sa hirurgijom. Treba puno vremena da postanete hirurg, nije samo stvar da to budete hirurg na papiru, nego da možete u svakom trenutku da odgovorite na izazove koji se ispred vas postavljaju. U 2017. godini, nekad na jesen, dobijam specijalizaciju iz vaskularne hirurgije, jer je ona tad bila najpribližnija nečemu što sam htio. Nakon dvije godine, obzirom da je na inicijativu profesora Vlade Đajića započeto osnivanje kardiohirurgije, na konkursnoj proceduri sam izabran za prvog specijalizanta. Tako sam postao prvi specijalizant kardiohirurgije koji je vezan za obrazovni sistem Republike Srpske, za UKC Banjaluka i Medicinski fakultet Banjaluka. Imali smo i prije kardio hirurge, ali su završavali u Beogradu, tako da sam ja, da tako kažem, sa etiketom, u januaru 2024., postao prvi kardiohirurg iz Republike Srpske.

Kako ste se odlučili da uz posao na UKC otvorite vlastiti specijalistički centar?
– Specijalistički hirurški centar smo osnovali moj brat Dragan i ja, zajedno sa partnerom Antoniom Markićem, vlasnikom Health Express. Inicijativa je bila da napravimo nešto specifično, da ponudimo Banjaluci kompletan tretman kardiohirurgije u smislu konsultativnih pregleda, te svega što pacijent prije kardiohirurške intervencije treba da zna, šta njegova porodica, i šta se očekuje nakon operacije. U ovoj ambulanti su već osam godina rađene intervencije proširenih vena pomoću endovenskog lasera, od strane kolege doktora Petra Dragića iz Novog Sada. Htjeli smo da nastavimo tu tradiciju, tako da smo profesor Aleksandar Redžek, upravnik klinike za kardiohirurgiju Instituta u Kamenci i ja, započeli naš tretman proširenih vena. Imamo specijaliste kardiohirurgije dostupne za konsultacije koji su tu da u svakom trenutku odgovore na neka pitanja na koja kao pacijent želite odgovor.

Posao ljekara, nebitno kojom specijalizacijom se bavi, veoma je specifičan. Liječite pacijente, dijagnostifikujete, analizirate, bavite se hirurgijom nekih oboljenja, sve to puno troši čovjeka mentalno

Tako ovaj hirurški centar uz procedure liječenja proširenih vena nudi kompletan kabinet usluga kardiovaskularnog sistema. Kardiocirkulatorni sistem je jedna cjelina i ovo je prva ambulanta u Banjaluci gdje imate dva konsultanta kardiohirurgije koji u punom kapacitetu rade kompleksne procedure iz oblasti kardiohirurgije, a s druge strane ista dva specijalista kardiohirurgije rade kompleksne procedure proširenih vena, gdje sva ona iskustva iz kardiohirurgije koristimo u svojstvu liječenja proširenih vena nogu.

Kako je došlo do saradnje sa stručnjacima iz Sremske Kamenice?
– Jedan dio specijalizacije, nekih tri i po godine obavljao sam na Institutu za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici. Institut ima tradiciju koja traje skoro 50 godina. Osnivač je profesor dr Ninoslav Radovanović, koji ju je organizovao po preporukama SZO iz Ženeve. Profesor Radovanović je otac moderne kardiohirurgije na ovim prostorima, tu je urađena prva transplantacija srca u bivšoj Jugoslaviji, i tu se rade najkompleksnije kardiohirurške procedure. Iskustvo profesora Redžeka i za UKC Banjaluka, kao i za naš specijalistički hirurški centar, od velikog je značaja jer on može da nam prenese veliko znanje, da nas nauči i odnosu prema pacijentu i svim specifičnim metodama kardiohirurgije i tretmana proširenih vena.

Šta vam donosi saradnja sa Health Express?
– Health Express je internistički specijalistički centar koji je proširio dijapazon usluga, tako da mi kroz saradnju dvije specijalističke ustanove imamo spoj većine konzervativnih i hirurških grana i u ovoj formi dobre saradnje mi možemo da odgovorimo na potrebe tržišta, tako da našim pacijentima ponudimo većinu medicinskih usluga. Od samog poziva, za sve one usluge koje ima Health Express, a nema u Kalmedici, pacijent dobija informaciju, medicinske sestre se postavljaju kao da su iz jedne ustanove, registruju zahtjeve i informišu jedne druge, a pacijent se informiše o adresi gdje će se obaviti pregled. Imamo korektan odnos. Sastanke održavamo na dvosedmičnom ili trosedmičnom nivou, na kojima iznosimo očekivanja, planove i vizije saradnje.

Da li možete dati procjenu, koliko u je u Kalmedici zastupljeno procedura vezanih za proširene vene, a koliko za kardiohirurgiju?
– Skoro pola-pola. Brojni ljudi imaju probleme sa proširenim venama, ali im ranije te minimalne neinvazivne procedure nisu bile dostupne zbog cijena. Sada su dostupnije. Mi nudimo i pogodnost plaćanja na rate, popuste i slično. S druge strane, pacijentima predočavamo da za razliku od klasične hirurške metode, naša ima znatno kraći period oporavka, i zbog toga je ljudi žele. Zato imamo dosta takvih intervencija, uz one klasične probleme u smislu povećanog krvnog pritiska, poremećaja srčanog ritma, a tu su i pacijenti koji dolaze zbog konsultacije u sklopu nekih budućih kardiohirurških intervencija.

Proširene vene nisu samo estetski, nego i funkcionalni problem. Kad su proširene vene jako velike, one daju preduslov da se u njima stvori tromb koji potencijalno može da ugrozi čovjeka

Šta je trend u liječenju proširenih vena?
– Generalno, trend u svijetu što se tiče bilo koje hirurgije je da pacijent prođe oporavak sa što manje bola, da se što prije vrati redovnim aktivnostima i porodici. Endovenska laserska ablacija, kao tretman proširenih vena, daje nama konformnu mogućnost liječenja gdje se pacijent unutar tri nedjelje vraća redovnim aktivnostima. Klasični pristup podrazumijeva otvorenu hirurgiju proširenih vena gdje pacijent mora da provede dva ili tri dana u bolnici, intervencija se sprovodi u opštoj anesteziji, za razliku od laserske koja se sprovodi u lokalnoj anesteziji, kompletno je bezbolna i pacijent faktički odmah hoda. U klasičnoj varijanti imate pacijente koji imaju hronični bol, koji se teško oporavlja, teško staju na svoje noge i dugo imaju postoperativne hematome. Oporavak između jedne i druge intervencije je nedvosmisleno različit, a imate procedure koje su iste ili bolje efektivnosti. U budućnosti nam je plan da koristimo i radiofrekventnu ablaciju da je kombinujemo sa endovenskim laserom. Želim da pojasnim da endovenska ablacija ili laser vena predstavlja termičko zatvaranje vene, gdje se proširena vena pod dejstvom visoke temperature zatvara, dok radiofrekventna ablacija jeste da radiofrekventnim talasima, koji stvaraju dosta manju lokalnu temperaturu, rješavamo proširene vene. Kombinacijom obje procedure dolazimo do idealnih rezultata, a pomoću same sklerozacije rješavamo male proširene kapilare. Veoma je bitno, proširene vene nisu samo estetski, nego i funkcionalni problem. Kad su proširene vene velike, one daju preduslov da se u njima stvori tromb koji potencijalno može da ugrozi čovjeka.

A kako to izgleda u kardiohirurgiji?
– Tendencija je da primjenjujemo minimalno invazivne pristupe, odnosno da pomoću malog reza i pod kontrolom kamere rješavamo većinu procedura. Kroz mali rez mi možemo da radimo bajpase, odnosno proceduru premošćavanja suženja na krvnom sudu srca. Takođe, možemo da operišemo srčane zaliske ili grudnu aortu, a u konačnici imamo skraćen rehabilitacioni period pacijenta. Tako imamo ne samo benefit za pacijenta, nego i za kompletan zdravstveni sistem. Jer što je pacijent manje u periodu bolovanja, oporavka i rehabilitacije, manje su troškovi za državu, tako da imamo benefit i za pacijenta, i što se tiče privrede, Fonda zdravstva…

Rekli ste da vam hirurgija odgovara karakterno. Kakav karakter treba biti za bavljenje hirurgijom?
– Čovjek treba da bude odlučan, mora biti fokusiran, da zna šta hoće i iz kojih razloga. Vi u svakom trenutku morate da donesete odluku koja je jednostavna i koja je u cilju da pacijenta spasi, da mu poboljša stanje. Uvijek sam htio da se bavim jasnim, konciznim poslom koji u tom trenutku daje rezultate. Hirurgija je veoma zahvalna, zato što brzo možete da vidite rezultat svog rada, i kada se pacijent nakon obične zamjene aortnog zaliska, kroz nekoliko dana osjeća bolje jer ste mu, da se tako izrazim, skinuli kamen sa srca. Bitno je da ste odgovorni, da imate neku vrstu i blagosti i energičnosti, onda je definitivno kardiohirurgija za vas. Energičnost je potrebna za brzu reakciju, a mir radi stalnog fokusa, jer jedna greška ugrozi pacijenta, ako su dvije, pacijent premine. Takva je kardiohirurgija, nema treće šanse i treće prilike.

Trend u bilo kojoj grani hirurgije je da pacijent prođe oporavak sa što manje bola, da se što prije vrati svojim redovnim aktivnostima i porodici

Vi ste i asistent na medicinskom fakultetu?
– Imam potrebu da studentima prenesem koliko god mogu znanja, jer znam koliko su meni značili profesori i asistenti koji su vodili vježbe sa velikom posvećenošću. Nisu svi bili takvi, zato želim da budem onaj bolji primjer. I iz tog poriva javlja mi se potreba da, kad god radim sa studentima, bilo stranim ili domaćim, želim da im pružim maksimum. Poznat sam po tome što im dozvoljavam da uđu u operacionu salu, da asistiraju, da budu aktivni učesnici u operativnim zahvatima, dosta stvari koje ja možda nisam imao priliku. Biti asistent na fakultetu je velika čast za mene. Trenutno sam u periodu završavanja doktorskog rada, u narednih nekoliko mjeseci očekujem da se prijavim za odbranu doktorske disertacije, da bi krajem sledeće godine ušao u proces izbora zvanja docenta.

Na koju temu se fokusirate u doktorskoj disertaciji?
– Riječ je o specifičnom eksperimentalnom radu, gdje uzimam uzorke masnog tkiva oko srca i na srcu, i ispitujem uzročnike koje su doveli do srčanog udara i do suženja krvnog suda. Tačnije, masno tkivo uzimam na mjestu gdje postavljam bajpas u krvnom sudu koji ima suženje. Iz tog masnog tkiva direktno mogu da ispitujem gene koji su aktivni učesnici u aterosklerozi, odnosno procesu koji dovodi do suženja krvnog suda. Nadam da će ovaj rad biti zamajac nekim novim radovima i da će se na osnovu njega doći do određenih saznanja, na koje gene možemo uticati da usporimo nastanak ateroskleroze koja potencijalno može dovesti do srčanog napada, do hronične bolesti krvnih sudova srca ili do nekih drugih oboljenja srca. To bi bio prvi rad koji bi obuhvatio ovoliki broj pacijenata. Postoje slični radovi koji ne uključuju analizu gena koji su uključeni u ovom doktoratu. Mislim da ćemo na osnovu mog doktorata moći da napravimo dosta novih radova. Veoma je bitno da kroz rad koji radite, omogućite da drugi nastave istraživanja, jer na taj način i univerzitet raste. Kroz ovako specifične radove, kao sredina možemo da se probudimo i da se etabliramo u vrhunskim naučno istraživačkim časopisima u svijetu.

Koji savjet upućujete čitaocima?
– Moj apel svima je da ne trpe simptome, da se javljaju na vrijeme ljekaru, idu na preventivne preglede. Vrijeme u kome živimo nije kao prije, dosta se brže živi, brže se i oboljeva, nema više razumijevanja između ljudi, ljudi su pod stresom, stalno su izloženi lošim uticajima kroz ishranu, vazduh, kroz profesiju, životni tempo, zatim promjene temperature… Moramo pratiti signale koje nam tijelo šalje. Jednostavno, na vrijeme se javiti ljekaru, slušati savjete, to je najjeftinije i po zdravlje, i po naš zdravstveni sistem, ako se na vrijeme prepozna nešto što je potencijalni problem. Jer, kada na vrijeme nešto riješimo, onda nećemo rješavati veće komplikacije i probleme.

DOSTUPNI PACIJENTIMA
Započeli smo na našem Instagram i Facebook profilu da snimamo interaktivne intervjue sa kolegama koji su zaposleni u Kalmedici, i na jednostavan način pacijentima objašnjavamo kada su ugroženi, koji su simptomi kada bi se trebali javiti ljekaru, koje su to dijagnostičke procedure kojima se prepoznaje da eventualno imaju neko patološko stanje, i koja su rješenja. Moja vizija je da se kroz današnje interaktivne socijalne medije što više približimo našem stanovništvu. Pacijentima generalno treba da im kao ljekar priđete da osjete da ste im dostupni, da ih razumijete, da želite da ih saslušate. Mi to činimo i kad pacijent nije u ambulanti, upravo preko tih snimaka preko kojih želimo da damo uputstvo kako da prepoznaju kada treba da se jave ljekaru.

BUDITE AKTIVNI
Kada je riječ o fizičkoj aktivnosti, bitno je da čovjek prepozna svoje mogućnosti u skladu sa godinama. Košarka, fudbal i neki drugi kontaktni sport jednostavno može biti hazard i našteti zdravlju, doći do povreda mišića, ligamenata, kostiju… u smislu da, ako nismo u aktivnom sportu, nisu nam mišići, ligamenti, kosti dovoljno aktivni i može doći do povređivanja. Zato preporučujem svakodnevnu šetnju, minimalno 45 minuta. Poželjno je uzbrdo, s obzirom da se tad aktivira najveća grupa mišića; leđa, nadkoljenica, što troši jako puno energije.

SPORT
Košarku sam počeo da treniram sa deset godina, prvo u Borcu, pa u KK Radivoj Korać, da bih sa 16-17 godina počeo da treniram vaterpolo. Tad nam je treninge vodio dr. Grahovac. Trenirao sam oko tri godine, a kad su počele obaveze na fakultetu morao sam da prekinem. Posao ljekara, nebitno kojom specijalizacijom se bavi, jako je specifičan. Liječite pacijente, dijagnostifikujete, analizirate, bavite se hirurgijom nekih oboljenja, sve to puno troši čovjeka mentalno. A da bi se čovjek aktivno bavio sportom, ta mentalna komponenta ne može biti polovična. Često i sami ljekari nemaju dovoljno kapaciteta i mogućnosti da se aktivno bave nekim fizičkim aktivnostima. Međutim, kako se usklade i porodične i radne obaveze, tako svi mi započinjemo da se vraćamo sebi i započinjemo neke redovne fizičke aktivnosti, barem šetnje.