Hrvati lobiraju za svoje radnike u Britaniji
Hrvatska koristi pregovore o izlasku Velike Britanije iz EU kako bi pokušala da britansko tržište otvori za svoje radnike, piše briselski portal Politiko
Zvanični Zagreb je, kako se navodi, tražio od glavnog pregovarača EU za Bregzit da se kroz pregovore omogući Hrvatima da žive i rade u Britaniji od jula sledeće godine i da time steknu beneficije koje će imati državljani zemalja članica Evropske unije, kada Britanci napuste taj blok, što bi trebalo da se dogodi 2019. godine.
Zvanični Zagreb je, kako se navodi, tražio od glavnog pregovarača EU za Bregzit da se kroz pregovore omogući Hrvatima da žive i rade u Britaniji od jula sljedeće godine i da time steknu beneficije koje će imati državljani zemalja članica Evropske unije, kada Britanci napuste taj blok, što bi trebalo da se dogodi 2019. godine.
„Za razliku od građana preostalih 26 država EU, Hrvati nemaju automatsko pravo da žive i rade u Britaniji, zbog privremenih restrikcija koje su uvedene posle ulaska Hrvatske u EU 2013. godine. One su na snazi do 30. juna 2018. godine, a London bi mogao da ih produži za dvije godine“, navodi Politiko.
Ukoliko do toga dođe, Hrvati ne bi mogli da imaju korist od ponude britanske premijerke Tereze Mej za „riješenim statusom građana EU“, posle Bregzita, ocjenjuje taj portal.
„Prava građana su veoma važna za Hrvatsku, kao i specifična pozicija u odnosu na slobodu kretanja radnika“, navela je savjetnica hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Maja Bogdan.
Ta tema je bila na dnevnom redu i kada je prošle jeseni glavni pregovarač EU u slučaju Bregzit Mišel Barnije posjetio Zagreb, ali je pitanje doseglo dramatičan nivo u kasnijim konsultacijama.
„Hrvatski demarš, za sada limitiran na diplomatske razgovore iza zatvorenih vrata, rani je signal da specifični zahtjevi pojedinih država članica izlaze na površinu i tokom ranih pregovora i dodatno komplikuju sve. To sugeriše da tražena kohezija u EU možda neće potrajati“, navodi Politiko.
„Na papiru, Hrvatska ne može da blokira dogovor sa Britanijom jer je za postizanje konačnog dogovora neophodna kvalifikovana većina država članica, a ne konsenzus. Za sada, Zagreb ne prijeti Briselu, ali nesaglasje u EU nosi politički problem i mogao bi Londonu da da vjetar u leđa da iznese nove zahtjeve“, ocjenjuje briselski portal.
