Mali broj ljudi imaće u budućnosti stalan posao
Globalno tržište rada ubrzano se mijenja a najnovija istraživanja ukazuju da će mnogi poslovi izgledati potpuno drugačije, kao i da će veliki broj zaposlenih morati u potpunosti da promijeni zanimanja.
Konsultantska kuća McKinsey u svom ispitivanju na svjetskom nivou navodi da će 100 miliona radnika morati da pronađe drugačije zanimanje do 2030. godine. Kancelarija ove kompanije iz Zagreba procijenila je da će u ovom periodu 140.000 zaposlenih u Hrvatskoj biti prinuđeno da promijeni zanimanje zbog digitalizacije i modernizacije.
Era Četvrte industrijske revolucije, zajedno sa svim pozitivnim aspektima, kao što su pobolјšanje kvaliteta života, ubrzani naučni razvoj i nova radna mjesta, donosi izazove u kontroli i primjeni novih tehnologija koje prate i negativne pojave na tržištu radne snage.
„Više će biti pogođena niskokvalifikovana radna snaga, zaposleni nespremni za učenje, a negativan uticaj će se posebno osjetiti kod populacije radno sposobnih žena. Pozicije u prodaji, finansijama i administraciji su u većoj opasnosti od automatizacije, gdje inače radi uglavnom ženska populacija. Poslovi koji će direktno biti pogođeni digitalizacijom su prodaja i trgovina, proizvodnja, građevinarstvo, nove finansijske usluge, kancelarijski posao, neki djelovi uslužnih konsultantskih poslova“, kaže za Biznis.rs profesor Visoke škole modernog biznisa Goran Đoković, primjećujući da i velike i razvijene ekonomije ne mogu da isprate brze promjene na tržištu gdje dolazi do krize radne snage, kao što je nedostatak vozača.
Đoković dodaje da za većinu lјudi sposobnost da pronađu i održe želјeni posao više ne zavisi od njihovog trenutnog znanja i sposobnosti, već od toga šta su spremni da nauče.
„Nesigurnost posla u industrijskim zemlјama dostigla je svoj maksimum u posljednjih trideset godina. Činjenica je da živimo u doba koje karakteriše kultura ‘zapošlјavanja i otpuštanja’, gdje ideja o ‘radu tokom cijelog radnog vijeka’ više ne važi. Takav trend je stigao i do Srbije“, pojašnjava Đoković.
On smatra da će samo relativno mali broj lјudi imati stalan posao, odnosno trajnu karijeru, u današnjem smislu te riječi.
„Industrije u kojima se očekuje poslovni rast su arhitektura, inženjerstvo, informatika i matematika. Javlja se potreba za novim poslovima kao što su: analitičari podataka, arhitekte podataka, programeri i stručnjaci za razvoj aplikacija, stručnjaci u oblasti umrežavanja (networking), vještačke inteligencije (AI), dizajneri i proizvođači robota i 3D štampača, stručnjaci za digitalni marketing i e-trgovinu, radnici na digitalnim platformama“, navodi Đoković.
Ubrzanom digitalizacijom određene grupe zanimanja i poslova neće pretrpjeti puno štete i neće biti ugroženi, već naprotiv, mogu i unaprijediti svoje poslovanje inovacijama, a u ovu grupu poslova spadaju: obrazovanje, mediji, umjetnost, pravne usluge, menadžment, menadžment ljudskim resursima, zdravstvene usluge, poslovi informacionih tehnologija i naučnog rada, socijalni poslovi, neke vrste usluga kao što su frizeri ili kozmetičari.
Đoković je saglasan da većina postojećih obrazovnih sistema na svim nivoima nudi vrlo konzervativan model obrazovanja, što treba mijenjati kroz inoviranje postojećih programa, modernizovanjem i brzim prilagođavanjem novim trendovima, jer klasično obrazovanje gubi u ovom obliku smisao dok neformalno obrazovanje dobija na značaju.
„Ulaganje u lјudski kapital kroz brze obuke i učenje je najbrži način za povećanje zaposlenosti i smanjenje siromaštva. Podsticanje preduzetništva kroz razne pakete subvencija i besplatnih obuka su takođe jedan dio rešenja u problematici pronalaženja posla u budućnosti“, zaključuje Đoković.
