DARKO BANJAC: Mlječanica je spoj netaknute prirode Kozare, najsavremenije dijagnostike i tretmana

Interview

Smještena između Prijedora i Kozarske Dubice, banja Mlječanica je nevjerovatan potencijal. Netaknuta priroda i voda gotovo jedinstvena u Evropi, te najsavremenija oprema, mogu pokrenuti zdravstveni turizam do mjere koju je malo ko mogao da nasluti. Izgradnja hidrobloka, novih smještajnih kapaciteta, otvaranje hiperbaričnih komora, tereni za pripremu sportista, je u punom jeku. Ali planovi se ne završavaju tu. Ideja o izgradnji vještačkih slanih jezera, sportske dvorane, hotela sa kongresnim centrom, vanjskim olimpijskim bazenom, spa velnes centrom, saunama, lansirali bi Mlječanicu u vrh zdravstveno – turističke ponude na evropskom nivou. A onda bi postala mamac i za privatne investitore…

razgovarao MARKO ŠIKULJAK      foto Aleksandar ARSENOVIĆ

Kancelarija direktora javne zdravstvene ustanove Mlječanica je uređena onako kako se to od takve prostorije očekuje, ali direktor Darko Banjac u običnoj majici, odudara od očekivanja vezanih za prostoriju i funkciju. Ta majica je zapravo pokazatelj koliko u praksi znače riječi „čovjek od akcije”. Zbog praktičnosti ona je njegova najčešća direktorska „unifroma”, jer opis posla mu se kreće od potpisivanja dokumenata do ličnog prisustva na gradilištima oko ustanove čije puno ime je Specijalna bolnica za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Mlječanica. Ovaj prostor jeste veliko gradilište, i tako je već nekoliko godina. Prvo je renoviran postojeći objekat, trenutno se privode kraju radovi kojim se proširuju smještajni i medicinski kapaciteti.

Do sada, Vlada RS je uložila 22 miliona KM, od čega je na medicinsku opremu potrošeno šest miliona. Samo hiperbarične komore su 1,5 miliona KM

Nakon toga, u planu su ništa manji projekti koji bi ovo mjesto učinili značajnim zdravstveno-turističkom destinacijom, sposobnom da potom privlači investicije i dalje širenje. Banjac je po struci pravnik, ponovo neočekivano za poziciju u zdravstvenoj ustanovi, ali stvari su očito dobro posložene, jer oni koji pamte Mlječanicu od prije, i ono što vide sada, mogu samo da se iznenade promjenom nastalom u zadnjih nekoliko godina. I nije samo riječ o onome što je obnovljeno ili u izgradnji, već o opremi koja je nabavljena. Banjac detaljno nabraja uređaje, proizvođače, ulogu i prednosti koje pacijentima donosi njihovo korištenje. Po tome se vidi da dovoljno vlada materijom i da je pedantno prošao kroz proces nabavke.
– Nikad nisam zamišljao da ću biti direktor zdravstvene ustanove. To se desilo 2020. godine u aprilu, kad sam odlučio da preuzmem odgovornost, prije svega jer sam iz Kozarske Dubice, a rođen sam dva kilometra odavde, tu je moje rodno selo i tu u Međuvođu sam naučio čitati i pisati, jer sam tu završio prvi razred. Svi smo rasli sa Mlječanicom, ona je dobro napredovala. Zato je jedan od mojih motiva bio da pomognem. Kad sam došao, nije bilo jednostavno. Finansije se je stabilizovao direktor prije mene. Međutim, ovo je bila stara ustanova u koju nije ulagano 30 godina. Morali smo zavrnuti rukave i početi. Mislio sam da će biti mnogo teže, ali imao sam sreću da me je dočekao dobar tim ljudi, šefovi sektora i radnici su srcem radili za ovu ustanovu, iako su uslovi za rad bili loši, dugovalo im se nekoliko plata. Ali, sve smo uspjeli da dovedemo u red.

Kako je teklo privikavanje na oblast koja vam je bila nova i nepoznata?
– Dio koji se odnosi na medicinu sam prebrodio zahvaljujući dobrim saradnicima među doktorima, fizioterapeutima, medicinskim sestrama. Slušao sam šta govore da bih znao šta im je potrebno. Kad sam rekao da ćemo ići u rekonstrukciju i renoviranje bolnice i kinezi sale, jedan od njih je rekao – isto su nam i drugi ranije pričali. Uspio sam se snaći kao diplomirani pravnik, a to mi je pomoglo jer sam bolje znao propise i procedure. Nakon ovog iskustva, tvrdim da nije obavezno da zdravstvenu ustanovu vode samo doktori. Naprimjer, u EU direktori zdravstvenih ustanova nisu ljudi koji imaju medicinski fakultet, ali načelnici sektora moraju biti najbolji ljekari. Tako nešto pokušavamo da napravimo ovdje i dobar smo tim.

Kad neko dođe u Mlječanicu može da vidi da je ovdje nivo kvaliteta kao u Njemačkoj, isto ili bolje. U ovom trenutku, ovdje je sve novo a oprema najsavremenija

Kada su počeli radovi i šta je urađeno. Sa kojim planovima vi krećete nakon što ste došli na čelo Mlječanice?
– Prvo sam obišao čitavu bolnicu da vidim u kakvom je stanju. Nismo imali tepih mlađi od 35 godina, u doktorskim kancelarijama kauči su bili stari više od 20 godina, kreveti za pacijente isto oko 20 godina. Ušao sam u svoju kancelariju, koja je tad izgledala sasvim drugačije, otvorio prozor, gledao u moju Kozaru i iskreno, nije bilo lako. Razmišljao sam da li treba uopšte da ostanem ili da odem na vrijeme. Sazvao sam šefove sektora i objasnio šta je potrebno da se radi. Prvo smo krenuli od renoviranja, sve doktorske kancelarije su u potpunosti opremljene, renovirali smo tuš kabine, toalete, hodnike, sobe, kinezi salu, salu za elektroterapije, ultrazvuk, kuhinju, restoran… Dakle, prvo smo upriličili postojeći objekat da bude u maksimalnoj funkciji, i sada pacijenti koji dođu u bolnicu Mlječanica, kao da su došli u neku bolnicu u Njemačkoj. Sve to nas je koštalo oko 600.000 maraka. Kada smo krenuli u to renoviranje, imali smo na računu 50.000 maraka. Dobili smo veliku podršku Vlade i Predsjednika Republike Milorada Dodika. Mi smo obezbijedili 300.000 maraka kroz razne uštede, dok nam je Vlada obezbijedila drugu polovinu sredstava. Napravili smo veliki posao, svi su bili zadivljeni kada smo renovirali objekat za taj iznos.

Dalji razvoj ide u dva pravca, započinjete nove građevinske projekte, ali i nabavljate medicinsku i dijagnostičku opremu.
– Sledeći korak je odluka da se započne sa investicijama i gradnjom zdravstveno-turističkog centra Mlječanica. Kamen temeljac je postavljen 1. juna 2021. Za godinu dana je napravljena najsavremenija poluintenzivna njega, koja je izgrađena najsavremenijim materijalima, sve sobe imaju podno grijanje, ulazno izlaznu ventilaciju, opremljeni antidekubitnim dušecima, krevetima nivoa elegance 1 i elegance 2, WiFi, kupatilom, televizorom…

Imamo najbolji dijagnostički centar, naša laboratorija je opremljena najsavremenijim uređajima koji trenutno postoje na tržištu

U suštini, kopija onog što imaju u Njemačkoj ili Švajcarskoj, može biti da je bolje ili isto, slabije sigurno nije. Apsolutno je sve novo, savremeno, laboratorija je opremljena najsavremenijim uređajima koji trenutno postoje na tržištu. Možda smo jedina bolnica u BiH koja ima lampu za otkrivanje vena. Imamo mnogo pacijenata koji su oboljeli od karcinoma i njima je teško naći vene i sa tim instrumentom ne možete da pogriješite. Nabavili smo bebi setove za dječicu koja treba da vade krv za laboratorijske pretrage, što je rijetkost u čitavom regionu. Izgradili smo iz temelja dijagnostički centar koji se sastoji od CT aparata poslednje generacije, RTG aparata, ultrazvuk Hitachi proizvođača, te EMNG aparat. Imamo dva ljekara koji upravljaju EMNG aparatom, a poređenja radi, bolnice u Gradišci, Prijedoru, Zvorniku, nemaju ni jednog. Mi smo našim ljekarima i medicinskim tehničarima plaćali edukacije, tako da smo dijagnostiku podigli na najviši nivo, gledano i sa tehničke i sa stručne strane. Što se tiče robotike, nabavljali smo je iz EU i iz Rusije, koja je daleko odmakla kada je riječ o fizikalnoj medicini. Po svemu smo stali rame uz rame sa regionalnim i evropskim ustanovama ovog tipa.

Nakon što se završi ovaj ciklus radova, kako će Mlječanica izgledati?
– Trenutno smo veliko gradilište i u septembru ćemo otvoriti nove kapacitete. Nažalost, zbog vremenskih uslova smo izgubili oko 60 dana samo u ovoj godini. Trenutno se grade bungalovi, deset dvosobnih i pet jednosobnih, ukupnog kapaciteta 50 ležajeva. Trenutno se završava izgradnja hidrobloka na 1.680 kvadratnih metara koji se sastoji od bazena, dijela za kupke, tepidarijuma, zatim parafin i sve što prati fizikalnu medicinu. Imaćemo hiperbaričnu komoru sa osam mjesta, te dvije jednomjesne komore. Time se svrstavamo u vrh barocentara na Balkanu, a baromedicina je sve više zastupljena u medicini. Takođe, u izgradnji su sportski tereni, fudbalski teren sa tribinama, zatim dva teniska terena, te tereni za odbojku, košarku i rukomet, koje će pratiti potrebni objekti kao što su svlačionice. Riječ je o fudbalskom stadionu sa umjetnom travom, a stadion će biti izgrađen po FIFA licenci, što je bitno jer će biti odgovarajući za pripremu evropskih klubova. Do sada, za ono što je urađeno, Vlada RS je uložila 22 miliona maraka. Od toga na medicinsku opremu je potrošeno šest miliona. Samo hiperbarične komore su koštale 1,5 miliona maraka.

Kažete, to nije konačan cilj, jer postoje ideje da se nastavi izgradnja jednog zdravstveno – turističkog centra?
– Planiramo da završimo zdravstveni, tu ostaje da se urade neke sitnije stvari, poput vešeraja u sklopu bolnice. Kad govorimo o turističkom dijelu, koji se planira od sledeće godine, želimo da izgradimo vještačka slana jezera, sportsku dvoranu i hotel sa 150 ležajeva, kongresnim centrom, vanjskim olimpijski bazenom, unutrašnjim bazenom, te spa velnes centrom sa devet vrsta sauna. Prema procjeni, izgradnja hotela bi koštala 25 miliona maraka, i ako se potvrdi da idemo u tom pravcu, za sve bi bilo potrebno između 37 i 40 miliona maraka. To je projekat za čiju izgradnju bi trebalo tri do četiri godine.

Naši zdravstveni radnici obično kažu da će hidroblok ili neki drugi dio biti srce bolnice, ili da je voda srce Mlječanice, a ja kažem da su oni srce bolnice    

Kad se završe radovi koje planirate za septembar, šta dobijamo u smislu ponude?
– Suština je da pacijenti koji dođu dobijaju vodu koju po sastavu može naći samo tu i na još jednom mjestu u Evropi. Dakle, jedna je od najljekovitijih na kontinentu. To je sumporna voda koja pomaže oporavku nakon moždanog udara i nakon operacija kičme, kukova, djeluje efikasno kod bolesti kičmenog stuba, distrofije mišića… Voda iz zemlje izlazi sa temperaturom od 14 stepeni i ona je baš zbog toga tako ljekovita. Kad je zagrijavamo, ona oslobađa jedinjenja koja ljekovito djeluju na organizam. Da iz zemlje izlazi toplija, njen sastav bi bio manje blagotvoran. Osim toga, tu su kineziterapije, elektroterapije, dijagnostika, laboratorijske usluge na najvišem mogućem nivou. Imamo Vidas aparat koji NASA koristi u spejs šatlu, i koji može iz jedne kapi krvi da provjeri čitavu krvnu sliku. Imamo posebno patentiranu stolicu koja se koristi kod liječenja akutnih bolova kičme, posebno je prilagođena za nepokretne pacijente, a koristi se kod liječenja prostate i potencije. Po tome smo jedinstveni u BiH. Kombinacija svega nabrojanog čini nas jedinstvenom ustanovom.

Šta donose hiperbarične komore, odnosno šta njihovo posjedovanje znači za vašu ponudu?
– To je veoma značajno, jer većina sportskih klubova bira odredište za pripreme tamo gdje postoje hiperbarične komore. Sada je nezamislivo da se vrhunski sportisti pripremaju bez njih. Ustanova koja ih ima je u ogromnoj prednosti, a mi ćemo moći da uslužimo deset pacijenata u jednom terminu ili osamdeset tokom radnog dana. Na primjer, četiri fudbalska kluba. To je obnova organizma na ćelijskom nivou, ima primjenu kod liječenja dijabetičara, kod zarastanja rana. Kod pripreme sportista taj tretman je nezamjenjiv poslije treninga za oporavak mišića. Jedan čovjek tokom dana može ići na dva tretmana, i to je velika prednost ako možete da pružite tu uslugu. Baromedicina je izuzetno popularna i veoma su velika čekanja.

Prema svemu što ste rekli, Mlječanica prevazilazi domaće okvire, da li to znači da ciljate na inostrane pacijente?
– Naši bungalovi nisu gotovi, kao ni hidroblok i dio za baromedicinu, a mi već imamo pacijente iz Njemačke i Francu-ske. Imali smo pacijentkinju Njemicu koja je čula za nas, došla je na oporavak nakon dvije operacije. Došla je u kolicima, otišla na nogama. To je velika reklama za ustanovu. Interesovanje postoji, a sigurno je da će nas otvaranje novih kapaciteta lansirati na tržište zdravstvenog turizma. Sada imamo liste čekanja od 30 do 60 dana, ali što se tiče dijagnostike smo smanjili rokove. Imamo najsavremeniji aparat Dexu. Htjeli smo naše ljude da pošaljemo na obuku na VMA, a oni su nam rekli da je naš aparat noviji od njihovog i da ne mogu za njega izvršiti obuku. Specifična mašina, snima gustinu kostiju i ima više od 20 funkcija, može čak i da mijenja rentgen aparat u nekim slučajevima. Zahvaljujući tome mi možemo da rasteretimo zdravstveni sistem Republike Srpske i čitave BiH. Ako je čekanje na hiperbaričnu komoru 12 mjeseci, mi ćemo to da smanjimo. Kod nas je čekanje na pretrage Dopler krvnih sudova sedam do deset dana, na CT je najviše 48 sati. Kada se u Prijedoru pokvario CT, pacijenti su preusmjereni ovdje.

Gradimo mali stadion po FIFA licenci koji će služiti za pripreme fudbalskih klubova, a već imamo kontakte sa klubovima iz Njemačke. Klub iz Oberhauzena će u sledećoj sezoni nositi našu reklamu na dresu

Imate li naznake da su neki klubovi zainteresovani za pripreme kod vas?
– Ostvarili smo saradnju sa njemačkim fudbalskim klubom iz Oberhauzena, sa kojim smo ugovorili sponzorstvo po povoljnoj cijeni, i oni će nositi znak naše banje na dresu tokom sledeće sezone. U razgovoru sa njima smo vidjeli da su voljni da dođu na pripreme, kad stadion i bungalovi budu završeni, a posebno ih privlače hiperbarične komore. Mi smo definitivno povoljniji i konkurentniji što se tiče cijene u odnosu na Njemačku ili neku drugu zemlju. Posebno je zanimljivo što se Mlječanica nalazi u srcu Kozare, sve okolo je netaknuta priroda, što njih izuzetno fascinira. Ukoliko uspijemo u tome, mi možemo ciljati na to da imamo desetak sportskih timova koji će dolaziti na pripreme. Zato nam je važna ta treća faza i izgradnja sportske dvorane.

Bez obzira na mašine, ljudi su glavni resurs koji pokreće sve. Mlječanica je poznata po stručnim ljudima, stručna baza je zadržana.
– Spomenuo sam da sam po dolasku zatekao dobar tim, dobre ljude, stručnjake. Fasciniralo me što se oni, uprkos malim primanja, nisu odrekli pružanja medicinskih usluga i liječenja pacijenata. Volje ovu ustanovu, nisu je se odrekli. Mlječanica je bila poznata po ljubaznosti. Ispričaću priču o tadašnjem ministru zdravlja Ranku Škrbiću, znam da se neće naljutiti. On je imao zdravstveni problem koji se popularno zove pad stopala. Mogao je da ode bilo gdje, ali je došao ovdje bez obzira što su loši uslovi. I za 21 dan je izliječen i otišao je zdrav. To je suština, Mlječanica liječi, a radnici su bez obzira na uslove zadržavali pacijente svojom ljubaznošću. Bili su uvijek nasmijani i ljubazni, mene je to fasciniralo. Hvala im na tome, jer su tako održali ime Mlječanice. Oni kažu da će hidroblok ili neki drugi dio biti srce bolnice, ili da je voda srce Mlječanice, a ja kažem da su oni srce bolnice. Nekada, kada kažete da radite u Mlječanici, drugi su im se smijali, a danas sa ponosom mogu reći gdje rade, a medicinski radnici iz drugih zdravstvenih centara žele da rade ovdje. Još da dodam, Mlječanica je jedina zdravstvena ustanova koja plate isplaćuje prvog u mjesecu. Nijednu marku duga nemamo ni prema radnicima ni prema dobavljačima. A za svaku novu godinu radnicima izdvojimo 500 maraka, za Prvi maj 200, te damama 200 maraka za 8. mart. To nisu velika sredstva, ali je opredjeljenje da se dobit usmjeri ka radnicima.

Ukoliko dođe do izgradnje turističkog centra, da li potencijal koji ima banja može povući privatne investicije u izgradnju hotela i slična proširenja ponude?
– Napravili smo kanalizacionu i vodovodnu mrežu za 1800 stanovnika, a mi bi sa izgradnjom novog hotela imali 350. Trafo stance mogu da pokriju taj kapacitet, jer mi koristimo manje od četvrtine mogućnosti. Samo tim kapacitetima smo predvidjeli rast i mogućnost da će ovdje biti privlačno za ulagače. Nama jeste cilj privatno ulaganje, jer će se tako iskoristiti potencijal. Pri tome, slični centri su postali previše urbani, a ovdje smo i dalje u srcu prirode. Kad dođete, stvarno se odmorite. Imate Kozaru i kilometre seoskih puteva za šetnju i vožnju biciklom, ne trebate da pravite staze, već su tu. Takođe smo dobili koncesiju na istraživanje vode, pokušamo da otkrijemo termalnu vodu i ukoliko to uspijemo, mnogi investitori će naći interes da ulažu ovdje.

UGOVOR SA FONDOM
Trenutno imamo ugovor sa FZO 3,5 miliona na godišnjem nivou, a vlastiti prihodi su 1,1 milion maraka. Kada sve bude u funkciji, naši prihodi će rasti, pa je u 2025. planirano više od dva miliona maraka, a ugovor sa Fondom na osnovu usluga koje ćemo pružati planiramo na 4,8 miliona, tako da nam je cilj tih skoro sedam miliona prihoda godišnje. Mlječanica trenutno ima 126 radnika, a u roku od nekoliko godina planiramo da imamo 160. Ako se bude išlo u izgradnju turističkom dijela, onda će ovdje raditi između 270 i 300 radnika.

SVEPRAVOSLAVNI SVEPARLAMENTARIZAM
Bili ste u interparlamentarnoj skupštini pravoslavlja, da li ste još uvijek u njoj i kakva iskustva nosite?

-Bio sam u proteklom mandatu. Zanimljiva inicijativa, jednom godišnje se sastaju poslanici iz pravoslavnih zemalja, ili poslanici pravoslavci iz zemalja gdje postoji pravoslavna manjina. Iznenadio sam se kad sam upoznao poslanike iz Albanije, i kad sam od njih saznao da su više od 20 odsto stanovništva pravoslavci. Zatim Jermeni, Palestinci, čak i pravoslavni poslanici iz Indije, Konga… U tim druženjima i razgovorima sam stekao dosta prijatelja, i drago mi je da ta ideja nadilazi neke od problema. Skupštinom uvijek predsjedava Rus, a generalni sekretar je Grk, i te dvije zemlje su nosioci aktivnosti. Cilj Skupštine je da pomiri pravoslavne zemlje, iako je to teško jer su geopolitički interesi jači od ovih pokušaja, ali iskustva su sjajna i drago mi je da organizacija postoji.

ORDEN ZA HIRURGA
-Bio sam u Rusiji nekoliko puta. Poslednji put u delegaciji NSRS koju je predvodio predsjednik skupštine Nenad Stevandić. Tada smo imali priliku da se sastanemo sa Valentinom Matvijenko, predsjednicom Savjeta Ruske Federacije, sa predsjednikom ruske Dume -Volodinom, sa prvim zamjenikom Sergeja Lavrova, Vladimirom Titovom. Zanimljivo iskustvo, a posebno kada su nas predstavili u ruskoj Dumi – svi deputati su ustali i aplaudirali nam. To je nešto što malo ko u svijetu može da doživi. Kad govorimo o ličnim odnosima, istakao bih Aleksandra Zaldostanova, zvanog Hirurg, poznatim vođom Noćnih vukova. Njega je predsjednik Republike Srpske odlikovao 9. januara 2018. ordenom časti sa zlatnim zracima i ja sam imao tu čast da u ime predsjednika Republike uručim orden. Predao sam ga na obilježavanju godišnjice moto kluba Noćni vukovi, na koju sam otputovao sa prijateljem Goranom Tadićem, predsjednikom Noćnih vukova Republike Srpske. Drago mi je da se odnosi sa Rusijom produbljuju, jer je ljubav prema toj zemlji ukorijenjen u našem narodu.
Kada je riječ o nabavci opreme za Mlječanicu, dekan Medicinskog fakulteta u Kragujevcu, profesor Jakovljević, vjerovatno najbolji fizijatar Balkana, nam je preporučio određene uređaje proizvedene u Rusiji, za koje smatra da su najbolji na svijetu. Isto tako, preporučeni su neki drugi iz Švajcarske, i mi smo po njegovoj preporuci nabavljali uređaje koji su najsavremeniji u određenim oblastima. Rukovodili smo se time, ali kad smo naručivali opremu iz Rusije, dobili smo popust od 20 odsto, jer smo iz Republike Srpske.