DANIJEL EGIĆ: Boračka i radnička prava čuvaju stabilnost Srpske

U uslovima usporenog demografskog rasta, hroničnog manjka radne snage i sve izraženijeg pritiska na penzioni i socijalni sistem, oblast rada postaje jedno od ključnih pitanja ekonomske i društvene stabilnosti Republike Srpske. Politike zapošljavanja, radnička prava i odnos prema boračkim kategorijama danas više nisu izdvojene teme, već dijelovi istog sistema koji mora odgovoriti na dugoročne izazove i kratkoročne potrebe privrede i društva

razgovarao MARKO ŠIKULJAK foto Aleksandar ARSENOVIĆ

U trenutku kada se tržište rada suočava sa strukturnim promjenama, nedostatkom radne snage i rastućim pritiscima na socijalne fondove, pitanja radničkih prava, zapošljavanja i socijalne sigurnosti ponovo su u fokusu javnosti u Republici Srpskoj. Tržište rada u Republici Srpskoj ulazi u fazu ubrzanih promjena, obilježenu rastom broja zaposlenih i istovremenim nedostatkom kvalifikovane radne snage. Institucije nastoje da odgovore kroz aktivne mjere zapošljavanja i izmjene zakonskog okvira.

Osim mjera koje se odnose na zapošljavanje i regulisanje tržišta radne snage, ministarstvo koje predvodi Danijel Egić kontinuirano rade na unapređenju prava i položaja boračkih kategorija, osmišljavajući sistemska i dugoročna rješenja koja direktno poboljšavaju kvalitet života boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih. Danijel Egić, lično učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, naglašava da svaka mjera i zakonsko rješenje mora biti posmatrana kroz prizmu odgovornosti i poštovanja prema žrtvi, te da politika prema borcima nije deklarativna već konkretna i trajna obaveza države.

Kako ocjenjujete stanje radničkih prava u Republici Srpskoj i koje su najčešće povrede prava koje inspekcije evidentiraju?
– Stanje radničkih prava u Republici Srpskoj možemo ocijeniti kao stabilno, uz jasan trend kontinuiranog unapređenja. Zakon o radu Republike Srpske je socijalno orijentisan i po svojim rješenjima spada među kvalitetnije u evropskom kontekstu, posebno kada je riječ o zaštiti zaposlenih. Jedan od ključnih principa na kojem zakon počiva jeste princip povoljnosti, koji obezbjeđuje da se u svakoj nejasnoj ili spornoj situaciji odredbe tumače u korist radnika, čime se jača njihova pravna sigurnost.
Kada je riječ o primjeni zakona u praksi, ključnu ulogu imaju inspekcijski organi sa kojima imamo korektnu i profesionalnu saradnju. Najčešće uočene povrede odnose se na neprijavljen rad, nepoštovanje radnog vremena i prekovremenog rada, uskraćivanje prava na godišnji odmor, kao i kašnjenje u isplati plata i naknada. Upravo u ovim oblastima inspekcijski nadzor je najintenzivniji, jer je dobar zakon vrijedan samo onoliko koliko se dosljedno primjenjuje.

Tržište rada u Republici Srpskoj istovremeno trpi nedostatak i niskokvalifikovane i visokoobrazovane radne snage, što ukazuje na duboku strukturnu neravnotežu i nužnost prilagođavanja obrazovnog sistema stvarnim potrebama privrede i javnih službi

U kojoj mjeri se unapređuje sistem socijalne i boračke zaštite, posebno za najugroženije kategorije poput RVI i PPB?
– Vlada Republike Srpske i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite kontinuirano preduzimaju mjere usmjerene na unapređenje prava i materijalnog i socijalnog položaja boračkih kategorija, kroz sistemska i dugoročna rješenja. Kao ministar, ali i kao učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, pitanja boračkih kategorija posmatram kroz prizmu ličnog iskustva, odgovornosti i poštovanja žrtve. Od prvog dana mandata prioritet je dat mjerama koje direktno utiču na poboljšanje kvaliteta života boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.
Radi se o mjerama koje su realno unaprijedile položaj boraca i njihovih porodica – od jačanja institucionalnog dijaloga sa reprezentativnim udruženjima, unapređenja postojećih prava i proširenja obuhvata korisnika, do realizacije programa stambenog zbrinjavanja i poboljšanja zdravstvene i socijalne zaštite. Stambeno zbrinjavanje kroz dodjelu nepovratnih novčanih sredstava u potpunosti se okončava vrlo brzo u svim opštinama i gradovima u Republici Srpskoj, a intenzivira se i dodjela stambenih jedinica.
Po pitanju zdravstvene zaštiti kontinuirano se realizuje program banjske rehabilitacije za ratne vojne invalide, članove porodica poginulih boraca i žrtve ratne torture, uz proširenje na demobilisane borce. Takođe, u toku 2025. godine proširen je obuhvat korisnika prava na ortopedska pomagala i na civilne žrtve rata. Sistemski je obezbijeđena uplata staža osiguranja za demobilisane borce koji navršavaju 65 godina, što im omogućava ostvarivanje uslova za penzionisanje. Bitno je naglasiti i to da je Ministarstvo raspisalo Javni poziv za nezaposlenu djecu poginulih boraca, i u narednom periodu biće stavljen akcenat na zapošljavanje istih.

Koje su ključne novine izmjena i dopuna važećeg Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske?
– Posebno je važno naglasiti da je ove godine pokrenut proces izmjena i dopuna važećeg Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca. Rad se realizuje kroz Radnu grupu u kojoj učestvuju predstavnici Ministarstva i reprezentativnih udruženja od javnog interesa proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata. Cilj je donošenje dugoročnih i sistemskih rješenja, uz puno uvažavanje prijedloga i potreba korisnika.
Nedavno je Predsjednik Vlade Savo Minić upriličio sastanke na najvišem nivou sa udruženjima boračkih kategorija, na kojim su usaglašene ključne teme i prioriteti za dalje unapređenje položaja boraca, o kojima će biti zaključen poseban sporazum, kao osnov za dalje institucionalno postupanje i nastavak partnerskog odnosa. Na zadovoljstvo svih učesnika obećano je uvećanje boračkog dodatka i invalidnina, a stupanjem na snagu novog Zakona vršiće se kontinuirano povećanje, odnosno usklađivanje visine boračkog dodatka sa prosječnom neto platom. Takođe, dogovoreno je da se u Zakonu utvrdi pravo u vidu mjesečne doznake za borce starije od 65 godina koji nemaju ostvareno pravo na penziju.

Za 2025. godinu obezbijeđeno je 10 miliona KM, što je omogućilo zapošljavanje 1.992 lica kroz programe podrške privredi za novo zapošljavanje, kao i kroz programe zapošljavanja i samozapošljavanja ciljnih kategorija

Sve navedeno pokazuje da se pitanja boračkih kategorija ne tretiraju formalno ili deklarativno. Ona su trajni prioritet Vlade i Ministarstva, a ja lično kao borac i ministar nastojim da svaku mjeru, zakonsko rješenje i dijalog sa boračkim kategorijama posmatram kroz prizmu konkretnog poboljšanja njihovog života i priznanja njihovog doprinosa odbrani Republike Srpske. Pitanja boračkih kategorija ostaju trajni prioritetne kao politička tema, već kao državna obaveza i društveni dug.

Vlada Republike Srpske svake godine raspisuje javne pozive za zapošljavanje. Koliki je njihov obuhvat i koliko su ti programi uspješni?
– Vlada Republike Srpske svake godine usvaja Akcioni plan zapošljavanja, kojim se definišu konkretne mjere i programi zapošljavanja i samozapošljavanja ciljnih kategorija. Na osnovu tog plana, JU Zavod za zapošljavanje i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite raspisuju javne pozive.
Za 2025. godinu obezbijeđena su sredstva od 10 miliona KM, što je omogućilo zapošljavanje 1.992 lica kroz programe podrške privredi za novo zapošljavanje, kao i kroz programe zapošljavanja i samozapošljavanja ciljnih kategorija.
Ovi programi već dugi niz godina predstavljaju okosnicu aktivne politike zapošljavanja u Republici Srpskoj. Rezultati su uglavnom pozitivni i ohrabrujući, a posebno je važno što se njihovi efekti iz godine u godinu povećavaju. Analiza prethodnih ciklusa služi nam kao osnov za kreiranje novih i efikasnijih mjera.
Posebno bih istakao programe samozapošljavanja, koji su tokom godina značajno unaprijeđeni. Iako u početku nisu davali očekivane rezultate, danas, zahvaljujući prilagođenim uslovima i kriterijumima, bilježe sve bolje efekte.

Poslodavci često ističu da teško pronalaze radnu snagu. Kakva je struktura tržišta rada danas?
– Iako je potražnja za radnom snagom i dalje izražena, struktura tržišta rada u Republici Srpskoj pokazuje dva paralelna procesa. S jedne strane, i dalje postoji značajna potreba za niskokvalifikovanom radnom snagom. Sa druge strane, sve je izraženija potražnja za visokoobrazovanim i stručnim kadrovima.
Poseban deficit bilježi se u oblastima obrazovanja i zdravstva, što jasno ukazuje na postepenu strukturnu transformaciju tržišta rada i potrebu da se sistem obrazovanja i obuka prilagodi ovim trendovima.

Koliko je do sada izdato radnih dozvola stranim državljanima i kakva je politika Republike Srpske u tom pogledu?
– Za 2025. godinu utvrđena je kvota od 2.000 radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva, od čega je 1.500 namijenjeno novom zapošljavanju, a 500 produženju već izdatih dozvola. Na kraju smo godine, kvota je skoro popunjena što ukazuje da je dobro i planirana.
Zadržavanjem sistema kvota Republika Srpska kontroliše uvoz radne snage i prije svega štiti domaće radnike. Naš prioritet ostaje aktiviranje domaće radne snage i veća odgovornost poslodavaca u zapošljavanju lokalnog stanovništva.

Pitanja boračkih kategorija ostaju trajni prioritet – ne kao politička tema, već kao državna obaveza i društveni dug

Javnost često izražava zabrinutost za stabilnost Fonda PIO. Ima li razloga za strah?
– Rezultati iz prethodnih godina jasno pokazuju da je sistem penzijskog i invalidskog osiguranja stabilan i finansijski održiv. Sve penzije se isplaćuju redovno i u zakonom propisanim rokovima.
Tokom 2025. godine penzije su ukupno povećane za devet odsto, a u periodu od 2013. do 2025. godine ukupan rast iznosio je više od 106 odsto. Već u januaru 2026. godine očekuje se novo redovno usklađivanje penzija, što dodatno potvrđuje stabilnost sistema.

Kako napreduje proces zapošljavanja djece poginulih boraca?
– Zapošljavanje djece poginulih boraca predstavlja jedan od prioriteta Ministarstva. Kroz Javni poziv, koji je objavljen u oktobru 2025. godine, do sada se prijavilo 413 lica. Prikupljeni podaci omogućiće kreiranje ciljanih programa zapošljavanja, prilagođenih stvarnim potrebama ove kategorije, sa ciljem da mjere budu konkretne i efikasne.

Da li je postignut dogovor o najnižoj plati za 2026. godinu?
– Socijalni partneri su u okviru Ekonomsko-socijalnog savjeta postigli dogovor o prijedlogu odluke o najnižoj plati za 2026. godinu, koju će Vlada Republike Srpske donijeti do kraja 2025. godine. Zadržana je diferencijacija najniže plate u odnosu na nivo obrazovanja, što je već dalo pozitivne efekte u pogledu smanjenja broja radnika koji primaju republičku najnižu platu.

Koje mjere se planiraju za zadržavanje mladih u Republici Srpskoj?
– Zadržavanje mladih i kvalifikovanih ljudi jedan je od ključnih izazova. Posebno izdvajamo program „Garancija za mlade“, čije je pilotiranje planirano za 2026. godinu, kao i nastavak podrške prvom zaposlenju i samozapošljavanju. Cilj je jasan – stvaranje stabilnog i predvidivog tržišta rada koje će mladima ponuditi razlog da svoju budućnost grade u Republici Srpskoj.

POZITIVAN REVIZORSKI IZVJEŠTAJ
Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske objavila je pozitivan izvještaj o finansijskoj reviziji za 2024. godinu Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske. U posljednje dvije revizije, od kako je na čelu ministarstva Danijel Egić, prema revizorskim nalazima, primjetan je napredak, koji se ogleda u realizaciji preporuka koje revizori daju revidiranim subjektima u cilju otklanjanja uočenih nepravilnosti, grešaka i nezakonitosti u poslovanju. U finansijskoj reviziji za godinu u kojoj je Egić stupio na dužnost, napredak se ogleda u realizaciji 60 odsto prethodno datih preporuka, uz zadržavanje mišljenja sa rezervom za obje komponente finansijske revizije. U posljednjoj finansijskoj reviziji za 2024. godinu, revizori su utvrdili da Ministarstvo od devet prethodno datih preporuka nije realizovalo samo jednu. A osim jedne nerealizovane, nisu mu dali nijednu novu. Što je rezultiralo pozitivnim mišljenjem za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

HOTEL LJUBINJE
Predali ste pravo svojine nad hotelom Ljubinje lokalnoj zajednici, možete li reći više detalja o tome, zašto je to učinjeno?
– Prenos prava svojine nad nekadašnjim hotelom „Ljubinje“ omogućio je da ovaj objekat bude stavljen u funkciju lokalnog razvoja. Nakon rekonstrukcije, hotel će predstavljati značajan podsticaj razvoju turizma i ekonomskih aktivnosti u ovoj opštini. Odgovornost za dalje korake sada je na lokalnoj zajednici, koja ima priliku da ovaj resurs iskoristi kao pokretač razvoja.