Cijene nafte prošle sedmice pale za više od 1,5 posto

Cijene nafte prošle sedmice pale za više od 1,5 posto

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice je pala za 1,7 posto, na 48,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 1,6 posto, na 45,80 dolara

Na svjetskim tržištima cijene nafte prošle sedmice su pale, nakon snažnog rasta sedam dana prije, jer su ulagače zabrinule naznake rasta proizvodnje OPEC-a, uprkos dogovoru o zauzdavanju ponude.

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice je pala za 1,7 posto, na 48,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 1,6 posto, na 45,80 dolara. Cijene nafte prošle sedmice su znatno oscilirale, pa su tako polovinom sedmice osjetno porasle nakon podataka o padu zaliha u SAD-u, da bi u petak oštro pale zbog procjena da je u julu proizvodnja OPEC-a porasla, uprkos dogovoru o smanjenju ponude.

Prema procjenama Petro-Logisticsa, koji prati procjene OPEC-ove ponude, proizvodnja tog kartela će porasti u julu za 145.000 barela dnevno, što će ukupnu proizvodnju tog kartela podići iznad 33 miliona barela dnevno. Razlog za to je povećana proizvodnja Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Nigerije.

OPEC je zajedno s proizvođačima izvan kartela poput Rusije, obećao rezove proizvodnje za 1,8 miliona barela dnevno od januara 2017. do marta 2018. godine. Zbog toga će danas u fokusu biti sastanak članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i nekih proizvođača izvan te grupe, uključujući Rusiju.

Na tom sastanku u Sankt Petersburgu raspravljaće se o poštovanju dogovorenih kvota smanjenja proizvodnje i napretku u smjeru uravnoteženja prezasićenog tržišta.

Analitičari ne očekuju previše od tog sastanka. Vijeće ministara može preporučiti prilagodbu dogovora ako je to potrebno, ali analitičari ne očekuju da će pozvati Nigeriju i Libiju, dvije članice OPEC-a izuzete od dogovora, na smanjenje proizvodnje.

Trenutno Libija i Nigerija proizvode gotovo 700 hiljada barela dnevno više nego u novembru prošle godine kada je OPEC uz podršku grupe nezavisnih proizvođača odlučio smanjiti proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi uticao na smanjenje jaza između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje.

Osim u Nigeriji i Libiji, i američka proizvodnja je porasla u proteklih 12 mjeseci, i to više od 10 posto, dosegnuvši 9,4 miliona barela dnevno. Ulagače u petak su ohrabrile naznake usporavanja rasta proizvodnje u SAD-u.

Kompanija Baker Hughes je objavila da je broj naftnih postrojenja u SAD-u prošle sedmice pao za jedno postrojenje, na 764. To je i dalje najveći broj tih postrojenja od aprila 2015. godine, a analitičari očekuju da će se trend rasta proizvodnje u SAD-u nastaviti. Zbog toga je teško očekivati da će se uskoro smanjiti neravnoteža između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje, što bi dovelo da stabilizacije cijena ‘crnog zlata’.

U prvom polugodištu cijene nafte i na londonskom i na američkom tržištu su potonule za više od 14 posto, što je njihov najveći pad od prvog polugodišta 1998. godine, kada su izgubile 19 posto.

Preporučujemo vam i sljedeće: