Guverner Softić – Smanjen kreditni rizik
Bankarski sektor u BiH je i dalje adekvatno kapitalizovan, likvidan i profitabilan, te se bilježi smanjenje kreditnog rizika koji je u prethodnim godinama predstavljao ključni faktor koji je ugrožavao stabilnost bh. bankarskog sektora, tvrdi guverner Centralne banke BiH
Prema njegovim riječima, na osnovu indikatora finansijskog zdravlja, može se ocijeniti da je stabilnost bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini na zadovoljavajućem nivou.
Kakvi su trendovi u bankarskom sektoru u BiH zabilježeni u 2018. godini godine, šta nam oni pokazuju I koji su najvažniji pozitivni a koji negativni trendovi?
– Na tržištu BiH poslovale su 23 banke, koje su prema privremenim podacima za kraj 2018. godine, u protekloj godini ostvarile neto dobit od 342,1 miliona maraka. Nekvalitetni krediti i njihovo učešće u ukupnim kreditima bilježe kontinuirani pad u protekle dvije godine, a prema privremenim podacima za kraj 2018. godine, nekvalitetni krediti su iznosili 1,70 milijardi maraka. Udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosio je 8,77 posto.
Nekoliko je faktora koji su doprinijeli smanjenju nekvalitetnih kredita u bh. bankarskom sektoru. U posljednjih par godina bilježe se pozitivni trendovi u makroekonomskom okruženju i realnom sektoru bh. ekonomije, što je uticalo na blagi oporavak kreditne aktivnosti u realnom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita privatnom sektoru na kraju 2017. godine iznosila je 7,43%, a u decembru 2018. godine 5,58%. S druge strane, banke su preduzimale aktivnosti na čišćenju bilansa trajnim otpisom nekvalitetnih potraživanja i prodajom ovih potraživanja kompanijama koje se bave otkupom potraživanja.
Jedan od zahtjeva međunarodnih finansijskih institucija jeste i da Centralna banka BiH ima veću ulogu u kontroli bankarskog sektora. Kakva je pretpostavljena uloga Centralne banke po ovom pitanju u budućnosti?
– Uloga CBBiH u procesu koordinacije bankarske supervizije temelji se na članu 2, stav 3e Zakona o CBBiH. Nadležnosti agencija za bankarstvo definisane su entitetskim zakonima o agencijama za bankarstvo. Redefinisanje institucionalnih nadležnosti nije trenutno aktuelno niti se planira eventualni prenos nadležnosti u narednom periodu. U skladu sa navedenim, uloga CBBiH će biti promovisanje saradnje i razmjene informacija prvenstveno između CBBiH i agencija za bankarstvo, te unapređenje analiza za praćenje rizika iz domaćeg i međunarodnog makroekonomskog okruženja, kao i bankarskog sektora koji predstavljaju prijetnju po finansijsku stabilnost. Već neko vrijeme, radi se na izradi Memoranduma o razumijevanju o finansijskoj stabilnosti, koji bi trebao da obuhvati postojeće memorandume sklopljene između različitih institucija u mreži finansijske sigurnosti, između ostalih i postojeći Memorandum o principima koordinacije bankarske supervizije. Cilj ovog Memoranduma unapređenje saradnje i razmjene informacija između svih relevantnih institucija u oblasti supervizije, restrukturiranja banaka i djelovanja u kriznim situacijama, te unapređenje identifikacije, mjerenja i praćenja sistemskih rizika na jedinstvenom ekonomskom i monetarnom prostoru, kako bi se nadležnim institucijama osigurale kvalitetne informacije za provođenje odgovarajućih i pravovremenih mjera za upravljane sistemskim rizicima. Dakle, niti CBBiH niti entitetske agencije za bankarstvo novim Memorandumom ne bi izgubile svoje, zakonom definisane, nadležnosti već bi se isključivo unaprijedila postojeća saradnja u razmjeni informacija i poduzimanju koordiniranih akcija. I koordinacija bankarske supervizije i Stalni odbor za finansijsku stabilnost rade u svojim kapacitetima već godinama.
Kakvi su konkretni efekti odluke Centralne banke BiH o obračunavanju naknade na sredstva iznad obavezne rezerve? Može li se procijeniti gdje sada banke drže taj višak ili je on usmjeren u privredu i projekte u privredi? Dakle, cilj odluke je bio da banke više podrže privredu, da li to podaci CB BiH o plasmanima u ovoj godini i potvrđuju?
– Odluka Centralne banke BiH o primjeni negativne naknade na višak iznad obavezne rezerve se primjenjuje od 1. jula 2016.godine. Činjenica je da su banke tada držale a i danas drže značajna sredstva iznad obavezne rezerve na računu rezervi kod CBBiH. Negativna naknada na sredstva iznad obavezne rezerve na računima kod CBBiH ne može biti isključivi faktor koji će stimulisati kreditni rast u zemlji.
Teoretski, bankama bi bilo racionalnije ta sredstva plasirati nego na njih plaćati naknadu centralnoj banci. Međutim, održavanje značajnijih iznosa sredstava iznad obavezne rezerve na računima rezervi od strane banaka uslovljeno je s više faktora. Prije svega potrebom ispunjavanja regulatornih propisa u pogledu održavanja likvidnosti i ročne usklađenosti aktive i pasive, zatim slabom razvijenošću finansijskih tržišta i posljedično nedostatkom šireg seta finansijskih instrumenata, kao i poslovnim politikama pojedinačnih banaka. Kreditni rast u sektoru nefinansijskih privatnih poduzeća u 2018. godini iznosio je svega 3,77%. Na kreditni rast utiče prvenstveno potražnja za kreditima, ali i sklonost banaka ka preuzimanju rizika. Sve dok velike banke, koje bi trebale biti generator kreditnog rasta, nemaju poteškoće da održe relativno visoke nivoe profitabilnosti uprkos blagom padu kamatnih prihoda, nije realno očekivati da će povećavati averziju prema riziku.
Da li su u bh. bankarskom sektoru i dalje prisutni trendovi smanjenja kamata na depozite i kredite, i šta to praktično znači? Da li je došlo do takozvanog pojeftinjenja novca usljed nižih kamata na kredite?
– Duži vremenski period imali smo kontinuirani pad aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u BiH. Prosječna ponderisana kamatna stopa u decembru 2018. godine na novoodobrene dugoročne kredite nefinansijskim privatnim poduzećima iznosila je 3,66% i domaćinstvima 5,48%, dok su prosječne ponderisane kamatne stope na oročene depozite poduzeća iznosile 1,22%, a na oročene depozite stanovništva 1,35%. Dugogodišnji trend niskih kamatnih stopa u eurozoni, utjecao je i na pad kamatnih stopa u našoj zemlji kroz kanale finansiranja. Međutim, nerealno je očekivati da će se kamatne stope u BiH izjednačiti sa kamatnim stopama u eurozoni, imajući u vidu da na visinu kamatnih stopa utiče nivo kreditnog rejtinga zemlje ali i potrebe banaka da privuku domaće dugoročne izvore finansiranja, nakon epizoda snažnog razduživanja bankarskog sektora prema inozemstvu u prethodnim godinama, nakon izbijanja globalne finansijske krize. Posljednje dvije godine prisutna su očekivanja rasta kamatnih stopa u eurozoni, međutim usljed trenutno nepovoljnih kretanja u makroekonomskim trendovima, očekivanja u pogledu početka zaoštravanja monetarne politike ECB-a su prolongirana za početak 2020. godine. U tom periodu, ne bi trebalo da dođe do značajnijih promjena uslova finansiranja u domaćim komercijalnim bankama.
Kako komentarišete sve češća zaduživanja vlada u BiH od komercijalnih banaka, putem emsija obveznica i trezorskih zapisa putem berzi?
– U posljednje dvije godine možemo konstatovati da podaci o javnom dugu pokazuju postepenu stagnaciju ukupne javne zaduženosti u BiH, i uredno servisiranje svih prispjelih obaveza. Na osnovu toga se može ocijeniti da trenutno nismo u zabrinjavajućoj ekspanziji zaduživanja, pogotovo što se istovremeno bilježi stabilan rast javnih prihoda. Pažnju javnosti redovno privlače objave o novim zaduženjima, ali moramo imati u vidu da se paralelno odvijaju redovne otplate ranijih obaveza i da se nivo zaduženosti uglavnom nije mijenjao. U relativnom odnosu na BDP, nivo javne zaduženosti je vidljvo smanjen nakon 2016. godine. Ipak, treba se pomno pratiti koliko će se realizovati najavljena izdavanja vrijednosnih papira i kojim intenzitetom će se povlačiti krediti iz inostranstva.
Svaki mjesec stižu obavještenja o rastu blokiranih računa u BiH. Šta to praktično govori o stanju domaće ekonomije?
– CBBiH je 1.11.2018. godine objavila ažuriran popis blokiranih računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini. Registar služi, prije svega, komercijalnim bankama, poreskoj upravi, policiji i ostalim nivoima vlasti prilikom otkrivanja finansijskih struktura i transakcija koje kompanije i pojedinci mogu iskoristiti na nezakonit način, kao što je izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca. Registar, takođe, pruža informacije svim pravnim i fizičkim licima koji naplatu svojih potraživanja moraju tražiti prinudnim putem, preko ovlaštenih institucija. Dakle, to je osnovna svrha Jedinstvenog registra računa, CBBiH je odgovorna za održavanje baze podataka, a obavezu ažuriranja podataka imaju komercijalne banke.
Na popisu računa primjetne su dvije razlike u odnosu na brojeve u prethodnom popisu. Navedene razlike su direktni učinak izvršene dogradnje Jedinstvenoga registra računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini, jer je CBBiH zatražila od poslovnih banaka ažuriranje popisa blokiranih računa.
Prva primjetna razlika je u broju poslovnih subjekata koji imaju blokiran najmanje jedan račun, koji je sada smanjen u odnosu na ranije izvještaje, a posljedica je to ažuriranja podataka od strane poslovnih banaka.
Druga primjetna razlika je u ukupnom broju blokiranih računa poslovnih subjekata, koji je sada povećan u odnosu na raniji izvjestaj, a što je logična posljedica dogradnje Jedinstvenoga registra računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini u kojemu se sada nalaze svi računi poslovnih subjekata, a ne samo transakcijski računi kako je to bilo prije.
Smatrate li da je curency board i dalje najbolji koncept za monetarnu politiku BiH i šta on praktično predstavlja?
– Pokazalo se da je aranžman valutnog odbora posljednjih 20 godina bio dobar izbor za BiH. Aranžman valutnog odbora se posmatra kao jedan od temelja makroekonomske stabilnosti u BiH. Dosljednom primjenom politike fiksog deviznog kursa prema euru, eliminišemo nesigurnost u pogledu visine deviznog kursa, šaljući signal investitorima i trgovinskim partnerima, ali i domaćim sektorima da zbog monetarne politike ne trebaju brinuti oko nepredvidivih promjena u nivou domaćih cijena. To je vrlo važna poruka imajući u vidu trenutni rejting zemlje i negativne faktore koji mu doprinose. Nadalje, održavanjem fiksnog deviznog kursa prema euru pomogli smo uspješnu transformaciju bankarskog sistema BiH i razvoj finansijskog posredovanja u zemlji. Rast povjerenja u bankarski sektor koji se manifestuje i kroz rast depozita domaćih sektora, znači i stabilniji finansijski sistem, ali i uži prostor za djelovanje u sivoj ekonomiji. I na kraju, ako posmatramo u svjetlu evropskih integracija, valutni odbor ne predstavlja prepreku što pokazuju primjeri Estonije, Bugarske i Litvanije, i sa valutnim odborom ispunjava se većina Maastricht kriterija.
Racionalnije je napore usmjeriti u pravcu stvaranja klime za ubrzani rast putem odgovarajućih reformi u sferi fiskalne politike i drugih reformi koje imaju za cilj podsticanje investicija u realnom sektoru.
Zbog čega je odnos gotovinskog i bezgotovinskog plaćanja u BiH još uvijek u korist gotovinskog i na koji način promijeniti tu situaciju? – Gotovina je u BiH još uvijek najzastupljeniji način plaćanja, a jedan od osnovnih razloga je navika građana da plaćaju gotovinom koju je teško promijeniti. Drugo, neophodno je proširiti ili povećati broj lokacija na kojima se može plaćati bezgotovinski, dakle karticama, uvođenjem POS terminala. Mobilne aplikacije, kartice i kripto valute proširile su se po cijelom svijetu kao alternativni oblici plaćanja. CBBiH je prepoznala važnost ove teme i krajem prošle godine organizovala međunarodnu konferenciju o budućnosti gotovog novca. Ukazano je na značaj fintech inovacija u platnom prometu i paleti usluga koje se klijentima nude u finansijskom sektoru, ali i na činjenicu da smo, ne samo u BiH, još uvijek daleko od sistema u kojem će gotovina biti potisnuta iz upotrebe. Digitalne tehnologije u finansijskom sektoru već imaju značajno prisustvo, s velikim potencijalom za dalji rast. Sto se tiče modernih trendova u razvoju platnog prometa, stava smo da sve što rezultira smanjenjem vremena i troškova poravnanja transakcija ili prenosa sredstava, uz pretpostavku da ne stvara prostor za pranje novca ili osnaživanje neregistrovanih i nelegalnih aktivnosti, jeste dobrodošlo i treba se razmotriti i podsticati.
Kakva su Vaša očekivanja o kretanjima bh. ekonomije u 2019. godini?
– Ekonomski rast u BiH u ovoj godini biće na nivou prethodnih, kretaće se oko tri posto, ali to će umnogome zavisiti od unutrašnjih i spoljnih prilika. Na unutrašnjem planu, to su dinamika konstituisanja i način funkcionisanja vlasti na svim nivoima, usvajanje budžeta, implementacija planiranih infrastrukturalnih projekata, dinamika provođenja neophodnih strukturalnih reformi. Na vanjskom planu, za ekonomski rast BiH od velikog značaja će biti makroekonomske prilike u EU i zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima BiH. Prognoze usporavanja ekonomskog rasta EU i eurozone, kao i europskih zemalja u razvoju, prvenstveno Turske, poremećaji globalnih trgovinskih odnosa usljed eskalacije trgovinskih sporova između SAD-a i Kine, kretanje cijena nafte, kao i političkih i geopolitičkih neizvjesnosti, uključujući rizike vezane za Brexit, ukazuju da bi pred nama mogla biti još jedna izazovna godina.
Želio bih istaći da ekonomski rast koji naša zemlja trenutno ostvaruje nije dovoljan za značajnije poboljšanje životnog standarda. BiH su potrebne veće stope ekonomskog rasta kako bi građani mogli očekivati brzu konvergenciju u životnom standardu ka nivou EU, ali i zemalja regiona. (Swot)
